Američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping objavili su zajedničku izjavu nakon trilateralnog sastanka u Shenzhenu. Dogovorili su suradnju na reformi Ujedinjenih naroda, povećanju opskrbe naftnim derivatima i smanjenju nuklearnih rizika. 

Završio je povijesni trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Shenzhenu. Trojica čelnika objavila su zajedničku izjavu o reformi UN-a, opskrbi energentima, Međunarodnom kaznenom sudu i smanjenju nuklearnih rizika. 

Xi je sastanak ocijenio “pozitivnim, konstruktivnim i vrlo produktivnim”, a kamere su snimile Putina dok mu je govorio da je sastanak prošao bolje nego što je iko očekivao. 

Američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping objavili su zajedničku izjavu nakon trilateralnog sastanka u Shenzhenu. Dogovorili su suradnju na reformi Ujedinjenih naroda, povećanju opskrbe naftnim derivatima i smanjenju nuklearnih rizika. 

Posebnu pozornost privlači dio izjave koji se odnosi na Međunarodni kazneni sud (ICC), koji je 2023. izdao nalog za Putinovo hapšenje. Trojica predsjednika poručila su da sudovi moraju poštovati imunitet državnih dužnosnika i ne smiju zloupotrebljavati svoje ovlasti. 

Kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, SAD, Rusija i Kina obvezale su se promicati reformu organizacije kako bi učinkovitije odgovarala na globalne izazove i ispunjavala svoju temeljnu zadaću očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti. 

Nafta, nuklearno oružje i sud

Tri države planiraju povećati proizvodnju i opskrbu rafiniranim naftnim derivatima za dobrobit svih zemalja. Potvrdile su i važnost stabilne opskrbe energentima. 

Trojica predsjednika istaknula su da su načelo pristanka država i poštovanje imuniteta državnih dužnosnika od iznimne važnosti. Poručili su da ICC i slična tijela ne smiju zloupotrebljavati svoju nadležnost. 

Potvrdili su da u nuklearnom ratu niko ne može pobijediti i da se takav rat nikada ne smije voditi. SAD, Kina i Rusija nastavit će dijalog o smanjenju nuklearnih rizika i sprječavanju širenja nuklearnog oružja. 

Komentirajući summit u Shenzhenu za The Atlantic Anne Applebaum, novinarka, autorica više knjiga o povijesti komunizma i autoritarnim režimima te dobitnica Pulitzerove nagrade za publicistiku kazala je da se povijest ponavlja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa. 

Na Jalti su se u februaru 1945. sastali američki predsjednik Franklin Roosevelt, britanski premijer Winston Churchill i sovjetski diktator Josif Staljin. Razgovarali su o završetku rata u hladnoj palači na Krimu. Churchill se poslije požalio da Jalta ne služi ničemu osim “tifusu i smrtonosnim ušima koje ondje bujaju”, a zatražio je i da mu se dezinficira odjeća. 

No summit se danas pamti ponajprije po posljedicama za Istočnu Evropu. Njezini čelnici nisu bili za stolom, a zemlje su nakon sastanka završile pod sovjetskom okupacijom i represijom. 

“U ime završetka rata protiv fašističkog totalitarizma Jalta je pomogla širenju komunističkog totalitarizma i posijala sjeme Hladnog rata”, piše Applebaum. 

Sastanak Trumpa, Putina i Xija u Shenzhenu, koji su neki nazvali “Jaltom 2.0”, bio je drukčiji. Nisu potpisani ozbiljni sporazumi niti su prekrajane granice, ističe Applebaum. 

Summit je bio kratak i “gotovo bez sadržaja”, a njegova svrha, piše, nije bila okončati ratove, a pogotovo ne rusku invaziju na Ukrajinu. Služio je stvaranju fotografija i snimki kojima će čelnici prikrivati vlastite političke neuspjehe. 

Trump je, prema Applebaum, najviše govorio o dočeku koji mu je priredio Xi. Za Fox News rekao je da je najvažniji trenutak već prošao: “jučerašnji doček, koji se u povijesti Kine nikad nije dogodio”. 

Xi je Trumpa dočekao uz njegov avion, na pisti. 

Trump je pritom hvalio “svečanost, ljepotu, raskoš, hiljade ljudi, malu djecu, vojnike, sve to”, pa zaključio: “To je velika pobjeda za nas. Velika pobjeda i za Kinu.” 

Bijela kuća objavila je videosnimku dočeka na kojoj je Trump u središtu prizora. Applebaum piše da se činilo kao da je napravljena za promicanje kineskog komunizma. Takav je doček, zaključuje, bio “velika pobjeda za Kinu”, možda i za Trumpov ego, ali “teško da je bio velika pobjeda za Sjedinjene Države”. 

Asimetrični sukobi

Putinu je susret poslužio kako bi pokazao da je Rusija i dalje važna sila, iako joj moć, utjecaj i blagostanje opadaju. Applebaum navodi da rat, za koji je Putin mislio da će ga dobiti za tri dana, traje gotovo pet godina te da je Rusija pretrpjela oko 1,5 miliona ratnih gubitaka. 

Spominje i gubitak polovice ruskih kapaciteta za preradu nafte te napade na Kerčki most, koji povezuje Rusiju s Krimom. Putin je most izgradio i osobno sudjelovao na njegovu otvorenju, koje je predstavljeno kao velik nacionalni događaj. Ukrajinski napadi, piše Applebaum, uništili su cestovnu vezu i barem privremeno zaustavili željeznički promet. 

Xi je, pak, bio domaćin i kontrolirao prizore koji su obišli svijet. Uz Trumpovu pomoć, piše Applebaum, poslao je poruku o “američkom padu, kineskoj moći i ruskoj podređenosti”. Američki predsjednik govorio je o dočeku na aerodromu, Rusija je, prema njezinim riječima, bankrotirala bez kineske potpore, a Xi je djelovao kao glavni režiser događaja. 

Applebaum ipak vidi i važnu razliku između dvaju summita. Čelnici na Jalti mogli su odlučivati o sudbini manjih zemalja “preko glava njihovih stanovnika i protivno njihovoj volji”. Današnji čelnici, piše, nemaju takvu moć. 

Trump u Ukrajini više nema nikakve karte, a Ukrajina nastavlja borbu uz evropsku potporu i vlastite resurse. Putin ne može dominirati evropskim državama čiji je zajednički BDP mnogo veći od ruskoga, dok je Xi još daleko od dominacije nad Azijom. 

Svijet se promijenio od 1945., ali i od 2022. Ukrajinci su Kerčki most napali vlastitim oružanim sustavima, koji nisu postojali na početku ruske invazije punog opsega. Iranci su, navodi Applebaum, ruskom tehnologijom za proizvodnju dronova gađali američke baze i ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva. 

“Živimo u svijetu asimetričnih sukoba”, piše, u kojem i velike sile mogu izgubiti bitke od mnogo manjih protivnika. Summit u Shenzhenu djelovao je kao neuspjeli pokušaj oživljavanja sjaja Hladnog rata. “Ako je djelovao zastarjelo i anakrono, razlog je jednostavan: takav je i bio.”