Najviši pravosudni organ Ujedinjenih nacija utvrdio je historijsku odgovornost države Mjanmar za sistemsko uništenje muslimanske manjine 2017. godine, uz nalog za isplatu odštete, povratak izbjeglica i krivično gonjenje odgovornih
U historijskoj presudi donesenoj u četvrtak sa devet glasova za i šest protiv, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu presudio je da je Mjanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohinja tokom vojne operacije 2017. godine. Ovo je tek drugi put u historiji da je najviši sud UN-a utvrdio direktnu odgovornost jedne države za počinjeni genocid, prvi takav presedan bila je presuda u slučaju masakra u Srebrenici.
Predsjedavajući sudija, Japanac Yuji Iwasawa, tokom javnog čitanja presude istakao je da je sud „potpuno uvjeren“ kako su mjanmarske snage bezbjednosti djelovale s namjerom da „djelomično ili u cjelini unište“ znatni dio populacije Rohinja u sjevernoj državi Rakhine.
„Sud utvrđuje da su mjanmarske snage bezbjednosti ubile hiljade civila pripadnika naroda Rohinja, izvršile rasprostranjena djela seksualnog nasilja, masovna silovanja, tečke akte nasilja nad djecom i ciljale civile koji su u velikom broju pokušavali pobjeći prema susjednom Bangladešu“, naveo je Iwasawa.
Procjenjuje se da je u brutalnoj kampanji ubijeno oko 10.000 ljudi, dok je blizu 750.000 bilo primorano da napusti svoje domove. Sud je naglasio da su sela sistemski spaljivana i uništena prije nego što su ih naselile druge grupe, te da su vlasti namjerno nametale mjere za sprečavanje rađanja unutar ove zajednice.
Presudom se država Mjanmar obavezuje da omogući „siguran, dobrovoljan i dostojanstven“ povratak svih izbjeglih i raseljenih Rohinja, spajanje razdvojenih porodica, te povrat ili nadoknadu oduzete i uništene imovine. Sud je naložio i finansijsku indemnizaciju za svu štetu koja se ne može otkloniti fizičkim povratkom imovine, kao i osiguravanje rehabilitacije za žrtve koje su pretrpjele fizičke i psihičke traume.
Pored materijalnih obaveza, Mjanmaru je naloženo da odmah pokrene istrage i krivično goni sve pojedince za koje postoji osnovana sumnja da su učestvovali u genocidu. Vlasti u Najpjidoou moraju usvojiti i nove zakonske okvire koji će spriječiti ponavljanje sličnih zločina te u roku od dvije godine podnijeti detaljan izvještaj Sudu o provedenim mjerama.
Proces protiv Mjanmara pokrenula je 2019. godine Gambija, mala zapadnoafrička država sa većinskim muslimanskim stanovništvom, pozivajući se na Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. Ova konvencija omogućava bilo kojoj državi potpisnici da tuži drugu članicu zbog kršenja preuzetih obaveza.
Vijest o presudi dočekana je sa olakšanjem u izbjegličkim kampovima u Bangladešu. Sayed Ullah, čelnik Ujedinjenog vijeća izbjeglica Rohinja u Cox’s Bazaru, izrazio je duboku zahvalnost Gambiji, Bangladešu i Organizaciji islamske saradnje na višegodišnjoj podršci u borbi za pravdu.
Vojne vlasti Mjanmara, predvođene generalom Min Aung Hlaingom, koji je 2021. godine pučem preuzeo vlast u zemlji, tokom čitavog su procesa odbacivale optužbe, tvrdeći da su vojne akcije bile legitimni odgovor na napade ekstremističkih grupa. Međutim, Sud je odbacio ove argumente, zaključivši da opseg i brutalnost vojne operacije ne ostavljaju prostor za drugi zaključak osim namjere uništenja etničke grupe.
Ova presuda donosi ogromno pravno i diplomatsko opterećenje za mjanmarski režim, ali i postavlja važan procesni presedan za druge predmete pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, prvenstveno za tužbu koju je Južna Afrika podnijela protiv Izraela zbog postupanja prema palestinskom stanovništvu u Pojasu Gaze.










