Šef Huta iz skrovišta upravlja pokretom koji je doveo u pitanje bezbjednost, ekonomiju i ugled najvećeg svjetskog izvoznika nafte

Prije nešto više od 20 godina Huti su bili tek šaka boraca u planinama Jemena, loše naoružani, u sandalama, dok su ih elite u glavnom gradu posmatrale s prezirom, smatrajući ih nepismenim seljacima. Procjenjuje se da grupa tada nije brojala više od 3.000 pripadnika. Danas ih je na stotine hiljada, a njihovi dronovi i rakete ciljaju aerodrome, naftna postrojenja i gradove vodeće sile Bliskog istoka, primoravajući ih na otkazivanje međunarodnih konferencija i temeljito preispitivanje vlastite sigurnosne strategije.

Iza ove transformacije stoji jedno ime: Abdel Malik al-Houthi. Preuzevši kormilo grupe 2005. godine, preoblikovao je razbijene milicije u savremeno naoružanu vojsku, okupljenu pod zastavom radikalne šiitske i antiameričke ideologije.

Uprkos utjecaju koji uživa, njegov privatni život ostaje potpuna enigma. Vrhovni vođa Huta godinama se ne pojavljuje u javnosti. Obraća se isključivo putem unaprijed snimljenih videoporuka koje se svake sedmice objavljuju na društvenim mrežama ili emitiraju na velikim ekranima širom teritorija pod kontrolom milicije.

Radi se o pažljivo režiranim obraćanjima u trajanju od pola sata do sat i po. Al-Houthi u njima stoji odjeven u tradicionalni ogrtač prebačen preko ramena, s prstenom od crvenog kamena na desnoj ruci i tradicionalnim zakrivljenim bodežom na prsima, čija gravirana drška jasno sugerira njegov visoki rang. Iza njega su dvije kaligrafske ploče: jedna s kur'anskim ajetom, a druga s zvaničnim sloganom pokreta koji priželjkuje kraj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, proklinje Jevreje i proglašava pobjedu islama.

Ova sinteza vjerske tradicije, plemenskih simbola i političkih parola odražava njegov pokušaj uspostavljanja autoriteta vjerskog poglavara s porijeklom koje vodi do Poslanika Muhameda, ali i vojne moći na čelu pobunjeničkog pokreta.

Dok su njegove snage izvodile napade na saudijske aerodrome, Al-Houthi je u jednom od videoobaraćanja poručio da se mač sa zastave saudijske monarhije koristi isključivo za „napadanje muslimana”, optuživši Rijad za licemjerje u ulozi „čuvara svetih mjesta islama”.

Dodao je i kako bi njegov narod bio znatno sposobniji za zaštitu Meke od dinastije Saud. Prema njegovom tumačenju, saudijski prijestolonasljednik Mohammad bin Salman prodao se američkim „nevjernicima”, koje optužuje za širenje zaraznih bolesti u Jemenu i nametanje zapadnjačkog načina odijevanja kako bi se muškarcima onemogućilo nošenje tradicionalnog noža za pojasom.

Estetika njegovih snimaka, propraćena vojnim marševima i pažljivo odvaganim porukama, znatno podsjeća na vizuelni identitet Hezbollahovih medija, dok fuzija vjerske, političke i vojne moći u jednoj osobi priziva model iranskog vrhovnog vođe. Huti čine okosnicu takozvane „Osovine otpora”, saveza milicija pod okriljem Teherana. Ipak, vjeruje se da pokret djeluje po vlastitoj agendi i da od Irana ovisi tek djelimično u vojnom smislu, premda su im regionalni ciljevi u potpunosti usklađeni.

Uprkos žestokoj retorici pred kamerama, Al-Houthi ostaje skriven čak i za visoke zvaničnike vlastite administracije. Tvrdi se da komunicira isključivo putem pisanih poruka preko najdovjerljivijih saradnika. Poznat je slučaj posjetitelja koji je otputovao u Sanu, glavni grad pod kontrolom Huta, te nakon niza provjera i preusmjeravanja stigao do neupadljive zgrade gdje mu je omogućeno da s vođom razgovara jedino putem ekrana.

Njegova diskrecija dodatno je pojačana nakon eskalacije sukoba u regiji i ubistava ključnih savezničkih lidera u Iranu, Libanu i Gazi u izraelskim i američkim udarima. Al-Houthi ne daje intervjue, njegove fotografije su prava rijetkost, a tačna godina njegovog rođenja nije poznata. Odrastao je u pokrajini Saada na sjeveru zemlje, u blizini granice sa Saudijskom Arabijom, u brojnoj i pobožnoj porodici duboko ukorijenjenoj u plemensku tradiciju. Njegov otac, Badreddin al-Houthi, po kojem je pokret i dobio ime, bio je jedan od vodećih zejdijskih učenjaka svoje generacije.

Ipak, ključna figura bio je njegov stariji brat Hussein, političar i imam  koji je postavio doktrinarne temelje grupe i dodatno je radikalizirao nakon američke invazije na Irak 2003. godine. Abdel Malik preuzeo je vodstvo 2004. godine, nakon što mu je brat poginuo u okršaju s lokalnim rivalskim snagama. U početku primarno vojnik a ne ideolog, s vremenom je izgradio vjerski i moralni autoritet koji je nadmašio utjecaj njegove braće.

Huti danas kontroliraju oko 30 posto teritorije Jemena, na kojoj živi više od polovine ukupnog stanovništva. Od kraja ljeta njihova se kontrola proširila prema južnoj obali sve do tjesnaca Bab el-Mandeb, strateške tačke na ulazu u Crveno more, odakle su nametnuli pomorsku blokadu usmjerenu protiv Saudijske Arabije.

Al-Houthi nastoji iskoristiti trenutne regionalne okolnosti kako bi iznudio povoljnije uslove primirja s Rijadom nakon desetogodišnjeg građanskog rata, tražeći širu teritorijalnu autonomiju i kontrolu nad energetskim resursima zemlje. Sukobi s vladinim snagama koje uživaju podršku Saudijske Arabije odnose hiljade života i izazivaju masovna raseljavanja, no Al-Houthi ne pokazuje namjeru da ustukne u trenutku kada je pod pritisak stavio najmoćniju ekonomiju regije.

IZVOR: Bosna.hr. El Mundo