U Galeriji Dulčić Masle Pulitika u Dubrovniku danas je otvorena izložba „Dubrovnik kao palimpsest – Fadil Vejzović iz Zbirke Avde Ćimića”. Izložbu je otvorio potpredsjednik Hrvatskoga sabora Armin Hodžić, a uz autora izložbe Filipa Mursela Begovića i ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik Tonka Smokvine, u ime obitelji obratio se slikarov sin, dramski umjetnik Enes Vejzović
Izložbu je priredila Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u suorganizaciji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik. Na Držićevoj poljani izloženo je dvadesetak ulja koje je Fadil Vejzović (Sarajevo, 1943. – Zagreb, 2022.) desetljećima slikao za Dubrovnik i koja su ostala u zbirci dubrovačkog galerista i kolekcionara Avde Ćimića. Djela se prvi put pokazuju zajedno.




Otvorenju su, uz obitelj Vejzović i Ottona Rocu, unuka Avde Ćimića, prisustvovali i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika Đivo Brčić, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije Orhan Zubčević.
Autor izložbe Filip Mursel Begović predstavio je slikara i kolekcionara čija imena stoje u naslovu izložbe. Vejzović je rođen u Sarajevu, odrastao u Konjicu uz Neretvu, diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a usavršavao se u Nürnbergu. Bio je slikar, grafičar i ilustrator, deset godina umjetnički ravnatelj magazina „Start”, a njegova su djela u stalnom postavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Dubrovnik je slikao od 1972., kada je sa svojim profesorom Raulom Goldonijem uređivao hotel Libertas.
Avdo Ćimić, rodom iz Gacka, pola je stoljeća bio dubrovački galerist, a njegovu zbirku likovni kritičar Milan Bešlić naziva zacijelo najvrjednijom privatnom zbirkom u Dubrovniku. U njoj je ostalo četrdesetak Vejzovićevih djela.







Begović je objasnio da su djela izložena u parovima, figura uz vedutu i kamen uz more, jer je Vejzović Grad slikao istim postupkom kojim je crtao tijelo u pokretu. Govorio je i motivaciji da se bavi Vejzovićevim djelom. Naime, njegov „Skok” stoji na naslovnici časopisa Bosna iz trenutka kada je počeo redovito izlaziti u Zagrebu „Naša naslovnica sa Vejzovićevom slikom poručuje pokret.
To je blagoslov, koji je uvijek u kretanju, u kontinuiranom dinamičnom radu. Njegov likovni skok bio je i naš časopisni iskorak”, rekao je Begović.

Osvrnuo se i na umjetnu inteligenciju, koja slike može analizirati, ali ih ne može proživjeti: „Ona može naslikati samo nešto što izgleda kao Vejzovićeva slika, jer nema proživljenih slojeva. Palimpsest se ne može generirati. Može se samo proživjeti.”
Armin Hodžić počeo je od samog mjesta. Na Držićevoj poljani, istočno od katedrale, u 15. stoljeću stajala je palača bosanskog velikaša Sandalja Hranića, koju su Dubrovčani zvali „Hercegovina” i u kojoj su primali goste iz Osmanskog Carstva, dok je nije srušio potres 1667. Pozivajući se na knjigu dubrovačke povjesničarke Vesne Miović „Mudrost na razmeđu”, Hodžić je ispričao kako su počasni kaftani koje su dubrovački poslanici dobivali na sultanovu dvoru prekrajani u misno ruho. Na jednom sačuvanom ruhu iz 15. stoljeća uz lice naknadno izvezenog sveca i danas se naziru arapska slova. „Jedan zapis leži preko drugoga i oba se čitaju. To je palimpsest, i to je Dubrovnik”, rekao je Hodžić.


„Ovom izložbom mi, s naše strane, odajemo poštovanje Fadilu Vejzoviću i vraćamo dio duga. Taj je dug naš, i nije samo prema njemu. Kultura koja je potekla iz Bosne i Hercegovine, njezini slikari, pisci i glazbenici, zaslužuje više pažnje nego što joj je redovito dajemo”, poručio je Hodžić, spomenuvši i književnika Feđu Šehovića te glazbenike Ibricu i Đelu Jusića, koji su ostavili trag u Dubrovniku.
Uz izložbu je objavljen katalog „Dubrovnik kao palimpsest” u ediciji Behar, s reprodukcijama izloženih djela, tekstovima o slikaru, zbirci i Dubrovniku kao slikarskom motivu te slikarovim životopisom. Širi portret slikara donosi tematski broj časopisa Bosna posvećen Fadilu Vejzoviću, s razgovorima koje je slikar dao, izborom iz likovne kritike o njegovu djelu od 1975. do 2025. i pregledom cijeloga opusa.
Likovni postav potpisuju Filip Mursel Begović, Majda Vejzović i kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik Dora Lučić. Vizualni identitet oblikovao je Velija Hasanbegović, a djela je fotografirao Edib Ahmetašević, ujedno producent izložbe. Projekt je financiran sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.
Dubrovnik kao palimpsest – Fadil Vejzović iz Zbirke Avde Ćimića Galerija Dulčić Masle Pulitika, Držićeva poljana 1, Dubrovnik
Do 29. studenoga 2026., svakim danom od 9 do 20 sati, ponedjeljkom zatvoreno. Ulaz je slobodan.









