Muslimanske zemlje, na čelu sa Saudijskom Arabijom i njenim fondom od 55 milijardi dolara, ubrzano ulaze u sam vrh gejming industrije. Sa preuzimanjem gigata poput EA-a i razvojem regionalnih projekata, Rijad, Dubai i Rabat ne mijenjaju samo ekonomsku mapu zabave, već najavljuju i tihi kulturni preokret u kojem bi islamske vrijednosti i tradicija mogle zamijeniti dosadašnju dominaciju Zapada

Videoigre su trenutno jedna od najvećih svjetskih industrija zabave, s milionima ljudi koji ih igraju svakodnevno. Njihovi likovi, priče i virtuelni svjetovi ne služe samo za zabavu, već doprinose i oblikovanju načina na koji milioni igrača tumače historiju, religiju, porodicu i društvene odnose. Ova dimenzija dobila je novu važnost širenjem industrije u zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom, gdje vlade i kompanije nastoje razviti vlastiti sadržaj i povećati utjecaj na međunarodnom tržištu, stvarajući pravu islamsku kulturnu industriju videoigara.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i naš susjed Maroko već godinama guraju svoje industrije kako bi se direktno takmičili s gigantima ovog sektora. Ujedinjeni Arapski Emirati imaju za cilj da Dubai pretvore u jedno od glavnih svjetskih čvorišta za gaming, dok Maroko promovira projekte poput Rabat Gaming Cityja, koji nastoji izgraditi ekosistem za kreiranje videoigara s vlastitim studijima i desetinama developera koji rade zajedno.

Ipak, možda najznačajniji primjer jeste porodica Al Saud, koja od pokretanja „Vizije 2030“, programa kojim prijestolonasljednik Mohammed bin Salman nastoji diverzificirati ekonomiju kraljevine i smanjiti njenu ovisnost o nafti, predvodi transformaciju sektora zabave. U septembru 2022. godine prijestolonasljednik je predstavio Nacionalnu strategiju za gaming i e-sport, s ambicijom da zemlju do 2030. godine učini globalnim centrom ove industrije, podstičući sektor sposoban za izvoz vlastitih kulturnih narativa izvan nacionalnih granica.

Najveći udarac, međutim, uslijedio je ovog avgusta kupovinom EA-a, kompanije koja je u svijetu gaminga podjednako priznata i osporavana. Konzorcij predvođen suverenim fondom ove zemlje kupio ju je za 55 milijardi dolara. Među kupljenim franšizama našli su se „The Sims“, „Battlefield“ i fudbalski serijal „EA Sports FC“, ranije poznat kao FIFA. Ovaj potez uzbunio je timove i influensere koji su svoje karijere izgradili na ovim igrama, pa su zvijezde industrije počele odbacivati novi smjer.

U oktobru 2025. godine, nakon što su najavljeni pregovori o kupovini, Kayla Sims (poznata kao „lilsimsie“), James Turner i Plumbella, YouTuberi koji su napravili karijere igrajući The Sims, napustili su EA-ov program za kreatore. Njihova zabrinutost bila je usmjerena na budućnost inkluzivnih vrijednosti ove franšize, posebno u pogledu zastupljenosti LGBT zajednice, s obzirom na učešće saudijskih investitora.

Ova ista tačka naglašena je prije nekoliko godina u izvještaju „Aspiracije kulturne politike i zaokret u industriji videoigara Saudijske Arabije“, objavljenom 2023. godine. Izvještaj je analizirao kako bi planovi širenja videoigara iz Saudijske Arabije mogli pogodovati promjeni diskursa i povoljnijem prikazivanju tradicije i pogleda na svijet islamske kulture zbog njenog rastućeg globalnog utjecaja.

I to je, za stručnjake, veliki rizik: da će preuzimanje ovih kompanija i povećana prisutnost muslimana u industriji dovesti do provođenja politike usklađene s islamskim moralom. U 2026. godini objavljen je akademski pregled „Lokalizacija arapskih videoigara: PRISMA-ScR pregled obima novonastalog područja istraživanja“, sveobuhvatna studija koja analizira izmjene napravljene na videoigrama radi lokalizacije u arapskom svijetu.

Općenito, sve su pretrpjele određene modifikacije, od promjene naziva predmeta, poput uklanjanja svinje jer je haram (zabranjena), do likova čija su odjeća i dijalozi izmijenjeni, navodno kako bi se izbjeglo vrijeđanje morala.

Ova potencijalna „islamizacija“ videoigara ne znači nužno uvođenje direktnih referenci na Kur'an ili muslimanskih likova u svaku franšizu. Zapravo, vjerovatnije je da će se odvijati diskretnije, kroz odabir projekata, prikazivanje ljubavnih veza, tretman seksualnosti ili uklanjanje elemenata koji se smatraju nespojivim s određenim religijskim vrijednostima.

Iako je još rano za sigurne tvrdnje, možda svjedočimo rađanju nove globalne stvarnosti: tržišta videoigara koje je sve popularnije i pod snažnim utjecajem islamske kulture i vjerovanja. Ovo pitanje nadilazi konkretan primjer Saudijske Arabije i navodi nas na razmišljanje o tome šta će se dogoditi sa zabavom u narednim decenijama.

Baš kao što su Japan i SAD vladali sektorom gotovo bez konkurencije i izvozili svoje priče i poglede na svijet, vrijedi se zapitati šta će se dogoditi ako epicentar više ne budu Tokio ili Kalifornija, već Rijad, Dubai ili Rabat.

IZVOR: Bosna.hr, La Razon