Ovo neslaganje otkriva sve veći jaz u strategiji kojom se Moskvu želi prisiliti na pregovore. Dok Trump nastoji sniziti cijene goriva u SAD-u dopuštanjem većeg protoka ruskog dizela na svjetsko tržište, europski čelnici smatraju da je ograničavanje energetskih prihoda Kremlja i dalje ključno za prisiljavanje Putina na prekid rata.

Europski čelnici pripremaju se na summitu u četvrtak zatražiti strože sankcije Rusiji, čime ulaze u izravan sukob s Donaldom Trumpom. Odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik s Vladimirom Putinom dogovorio ublažavanje ograničenja na izvoz ruskog dizela, prenosi Index.

Prema nacrtu zajedničke izjave, čelnici na Europskom vijeću planiraju pozvati na dodatne sankcije i mjere usmjerene na ruske prihode od nafte. Vlade država članica EU-a time odbacuju Trumpovu tvrdnju da je osigurao “energetsko primirje” između Rusije i Ukrajine, piše Politico.

Ovo neslaganje otkriva sve veći jaz u strategiji kojom se Moskvu želi prisiliti na pregovore. Dok Trump nastoji sniziti cijene goriva u SAD-u dopuštanjem većeg protoka ruskog dizela na svjetsko tržište, europski čelnici smatraju da je ograničavanje energetskih prihoda Kremlja i dalje ključno za prisiljavanje Putina na prekid rata.

“Rusiju ne zanimaju deeskalacija, prekid vatre ni mir”, izjavio je poljski premijer Donald Tusk u ponedjeljak na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi. “Zato idem u Bruxelles zatražiti od partnera da ozbiljno razmotre jačanje sankcija protiv Rusije.”

Njemački kancelar Friedrich Merz također je pozvao na nova ograničenja. Istaknuo je da Moskva nastavlja s napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, unatoč Trumpovoj najavi primirja. “Rusija će iskreno pregovarati samo pod pritiskom”, rekao je Merz u ponedjeljak. “Nakon bezobzirnih napada Moskve na civilnu opskrbu energijom u Ukrajini, moramo još više postrožiti sankcije.”

Najveći paket sankcija dosad

Pritisak se pojačava nakon što su ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak odobrili dosad najveće proširenje popisa sankcioniranih, na koji je dodano više od 1600 pojedinaca i tvrtki. Europska komisija priprema i 23. paket sektorskih sankcija. Visoki ukrajinski dužnosnik, koji je zbog osjetljivosti pregovora govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da Kijev očekuje da će prijedlog stići pred vlade EU-a do kraja godine.

Sličan stav imaju i druge europske zemlje. Velika Britanija i Norveška također su najavile da će pojačati pritisak na Moskvu. “Važno je sankcionirati Rusiju kako ne bi mogla financirati rat”, izjavio je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik te pozvao na zatvaranje propusta u postojećim ograničenjima.

Mnogi europski diplomati neslužbeno procjenjuju da je Trumpov nagli zaokret prema ublažavanju mjera motiviran prvenstveno unutarnjopolitičkim razlozima uoči američkih izbora za Kongres, koji se održavaju idući mjesec. Jedan visoki dužnosnik potvrdio je da takav stav prevladava među predstavnicima EU-a.

Predsjednik je pod pritiskom zbog cijena goriva koje su naglo porasle od početka rata između SAD-a i Izraela protiv Irana. Trump je u kampanji 2024. obećao da će cijena benzina biti ispod dva dolara po galonu, a sada su birači suočeni s dvostruko višim iznosima. Zbog toga bi republikanci mogli izgubiti kontrolu nad Kongresom.

Njegov dogovor s Putinom predviđa da se u idućim mjesecima na svjetsko tržište pusti dodatnih 4,8 milijuna tona ruskog dizela, što bi trebalo smanjiti pritisak na zalihe i cijene.

Ipak, europski i ukrajinski dužnosnici sumnjaju da će ta količina donijeti značajnu promjenu. Ističu da obećani volumen pokriva tek desetak dana američke potražnje i smatraju da sporazum ugrožava napore da se Moskvi uskrate sredstva za financiranje invazije.

“Činjenica je da će to dodatno gorivo imati minimalan utjecaj na cijene u SAD-u”, rekao je visoki dužnosnik EU-a. “Ovdje se radi o izborima”, dodaje drugi dužnosnik EU-a. “Rekao je da će sniziti cijene, a onda je odlučio ući u rat s Iranom.”

Dužnosnici također dvoje o tome namjerava li Putin uopće poštovati navodno energetsko primirje. Rusija je nastavila napadati ukrajinsku energetsku mrežu i nakon objave dogovora, a Kijev tvrdi da ih o tome nitko nije konzultirao.

Zasad većina europskih dužnosnika izbjegava javno kritizirati Trumpa, unatoč sumnjama. Jedan diplomat navodi da bi EU i Ukrajina trebale zadržati svoj smjer idućih tjedana, kada bi dugoročne namjere američke administracije prema Kijevu mogle postati jasnije. Dodaje i kako bi Trump mogao ponovno promijeniti stav ako Putin ne isporuči obećani dizel.

Pritisak na Washington

Ovaj spor ponovno je aktualizirao europske zahtjeve da Washington dosljednije provodi vlastite sankcije protiv Moskve. Tusk je pozvao Europu i SAD na zajedničko djelovanje kako bi pokazali Rusiji da su spremni na strože mjere. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas pozvala je Washington da svoj pristup uskladi s Bruxellesom.

Kallas je podsjetila na opsežan zakon o sankcijama Rusiji, koji je zagovarao pokojni republikanski senator Lindsey Graham. Trump ga je potpisao prošli mjesec, ali ga još nije u potpunosti proveo. Taj zakon daje Washingtonu dodatne alate za suzbijanje ruske trgovine energentima i kažnjavanje onih koji pomažu u ratu. Europski dužnosnici žele da administracija koristi te alate, a ne da ublažava ograničenja na ruski izvoz.

Oštrije mjere traže i neki republikanci. “Mislim da moramo početi provoditi zakon o sankcijama Rusiji”, izjavio je republikanski zastupnik Dan Crenshaw na konferenciji u Varšavi.

Neslaganje postavlja i šira pitanja o ovisnosti Europe o Washingtonu, posebno nakon izvješća da su američki dužnosnici prijetili ograničavanjem pristupa američkom oružju ako Kijev ne prestane napadati ruske rafinerije nafte.

Dužnosnik NATO-a rekao je da trenutno nema naznaka da Washington provodi te prijetnje jer bi obustava prodaje naštetila i američkim proizvođačima oružja. “PURL je dobar posao za Amerikance”, rekao je taj dužnosnik te objasnio da se radi o inicijativi NATO-a putem koje europski saveznici financiraju kupnju američkog oružja za Ukrajinu.

Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius nije izravno komentirao ta izvješća, ali je naglasio da Europa mora hitno preuzeti glavnu odgovornost za vlastitu obranu dok Washington smanjuje svoju vojnu prisutnost na kontinentu.

Ključan trenutak dogodit će se u četvrtak, kada će čelnici EU-a pokušati zadržati pritisak na Moskvu dok njihov najmoćniji saveznik ide u suprotnom smjeru.