U sjeni krhkog prekida vatre u Iranu, Bliski istok tone u novu, nestabilnu realnost u kojoj su arapske zemlje primorane na radikalno preispitivanje svoje sigurnosti. Dok se nafta Hormuškim tjesnacem i dalje prevozi u mraku sa ugašenim navigacijama, vojna ofanziva Huta u Crvenom moru, praćena krvavim raketnim udarima na aerodrom u Rijadu, pretvorila se u iscrpljujući rat protiv Saudijske Arabije, razotkrivajući nemoć regionalnih saveza i najavljujući stvaranje novog, multipolarnog poretka u Zaljevu

Rat u Iranu uzdrmao je same temelje Perzijskog zaljeva i gurnuo čitavu regiju u novu, izuzetno neprijatnu realnost. Arapske zemlje primorane su na hitno preispitivanje vlastitih savezništava i sigurnosnih strategija. Zvanično, Hormuški tjesnac i dalje je zatvoren za plovidbu, no njime se sve češće kreću tankerski brodovi sa ugašenim navigacijskim sistemima i bez svjetala. Istovremeno, alternativni pravci za izvoz nafte, poput Crvenog mora, našli su se pod direktnom prijetnjom usljed agresivne ofanzive Huta usmjerene protiv Rijada.

Sirene hitne pomoći koje su se u subotu navečer sjurile prema Međunarodnom aerodromu „Kralj Halid“ u Rijadu poslale su jasnu i uznemirujuću poruku stanovnicima saudijske prijestolnice: dogodilo se nešto izuzetno ozbiljno. Nakon početne zvanične šutnje, međunarodni mediji prvi su izvijestili da je u napadu projektilom na Terminal 3 poginulo 12 osoba. Tek kasnije tokom noći, Generalna uprava za civilno vazduhoplovstvo Saudijske Arabije potvrdila je te tragične bilanse, navodeći i više od tri stotine povrijeđenih, od kojih se mnogi nalaze u kritičnom stanju.

Ovaj smrtonosni udar, za koji su Huti preuzeli odgovornost, označava opasnu prekretnicu u regionalnom sukobu. Samo nekoliko sati nakon što je zvanični Rijad obećao odlučan odgovor, još jedan projektil pao je u blizini drugog terminala, prouzrokujući novu štetu i povrede. Eskalacija napada i najavljena odmazda Saudijske Arabije iznova su rasplamsali strah od šireg vojnog sukoba u koji bi mogle biti uvučene i Sjedinjene Američke Države. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra opciju bombardovanja položaja jemenskih pobunjenika, posebno imajući u vidu da je među žrtvama na aerodromu u Rijadu bio i jedan američki državljanin.

Nova faza ratovanja s Hutima rasplamsala se ovog ljeta i to upravo na aerodromskoj pisti. Snage međunarodno priznate vlade Yemena, koje uživaju podršku vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, bombardirale su 13. jula pistu aerodroma u Sani. Cilj je bio spriječiti slijetanje aviona u kojem se nalazila delegacija Huta sa dženaze iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija. Tim činom narušeno je krhko primirje koje je snage držalo u pat-poziciji još od 2022. godine. Huti su potom uzvratili doktrinom „blokada za blokadu“, jasno poručivši da civilni saobraćaj u Saudijskoj Arabiji neće funkcionirati sve dok traje opsada aerodroma pod njihovom kontrolom.

Napad na aerodrom u Rijadu pokazao je i ozbiljne ranjivosti saudijskog sistema protivzračne odbrane, koji ovog puta nije uspio emitirati ni osnovna upozorenja na opasnost. Za Hute, koji u poređenju sa savremenim armijama ne raspolažu klasičnim zrakoplovstvom, ovo predstavlja vid asimetričnog ratovanja. Uz obavještajnu i logističku podršku Irana, koji im osigurava naprednu tehnologiju dronova i projektila, pobunjenici ciljaju ključnu infrastrukturu, naftna postrojenja i saobraćajne čvorove svojih protivnika.

Osim vojnih i ljudskih gubitaka, ovaj napad direktno ugrožava i ekonomske ambicije Rijada. Prestolonasljednik Mohammed bin Salman već godinama promovira strategiju „Vizija 2030“, čiji je cilj transformacija zemlje iz ekonomije ovisne o nafti u globalni centar za investicije, tehnologiju i turizam. Sigurnost i stabilnost ključni su preduvjeti za privlačenje milijardi dolara stranog kapitala.

Trenutak napada stoga nije izabran slučajno. Rijad je ove sedmice domaćin Svjetskog naftnog kongresa, na kojem se očekuje dolazak vodećih ljudi globalnih energetskih giganta, dok je za kraj mjeseca planirana konferencija Inicijativa za buduće investicije sa liderima sa Wall Streeta. Direktni udari na civilne aerodrome i prijetnje u strateškim morskim prolazima poput Bab el-Mandeba šalju zastrašujuću poruku investitorima. Udarcem na sam centar saudijske prijestolnice, Huti su primorali Rijad da bira između daljnje vojne eskalacije i teškog preispitivanja vlastitih ekonomskih i sigurnosnih prioriteta.

U septembru su Huti izveli munjevitu vojnu operaciju u Jemenu, zauzevši strateško ostrvo u Crvenom moru i učvrstivši kontrolu nad jemenskom obalom. Primarni cilj te operacije bilo je ovladavanje pomorskim koridorom kroz koji prolazi značajan dio trgovačke razmjene između Evrope i Azije. Iako su proširili domet nad nekoliko ključnih tačaka, krajnji cilj pobunjenika nije prosto teritorijalno širenje, već maksimalno iscrpljivanje Saudijske Arabije kako bi se od Rijada iznudili ustupci za pregovaračkim stolom.

Nakon čitave decenije ratovanja protiv jemenske vojske koju podržavaju Saudijci, i nezadovoljni prekidom vatre koji je s Rijadom potpisan prije tri godine, Huti nastoje iskoristiti regionalna previranja za vlastite ciljeve. Napadi na saudijske brodove, kao i udari dronovima i raketama, predstavljaju direktnu prijetnju tamošnjoj naftnoj i transportnoj infrastrukturi. Zahtijevaju od saudijskog prijestolonasljednika ukidanje pomorske i zračne blokade nad lukama i aerodromima pod njihovom kontrolom, veći udio u prihodima od nafte i plina, te isplatu ratne odštete.

Ovi udari predstavljaju težak udarac za Rijad, koji je, nakon pomorske blokade Hormuza od strane Irana i SAD-a, preusmjerio značajan dio izvoza sirove nafte upravo preko Crvenog mora.

Saudijski odgovor do sada je bio suzdržan, pri čemu se prestolonasljednik oslanjao prvenstveno na diplomatske kanale. Ipak, unutar samog kraljevstva sve su glasniji zahtjevi za odlučnijom vojnom reakcijom. Bivši šef saudijske obavještajne službe, princ Turki al-Faisal, javno je upozorio da suzdržanost ima svoje granice kada je ugrožen suverenitet zemlje, posebno nakon udara na stratešku infrastrukturu.

U ovom trenutku Rijad ne uspijeva pronaći saveznike voljne da se direktno uključe u vojni sukob protiv Hutija. Sjedinjene Američke Države nisu se odazvale na poziv Bin Salmana mada je Trump, nakon napada na aerodrom, izjavio da će „vrlo brzo“ odlučiti hoće li se priključiti operacijama protiv pobunjenika. S druge strane, saudijska inicijativa koja je okupila oko trideset zemalja u borbi protiv Huta još uvijek ne daje konkretne rezultate na terenu.

Iako su Turska i Pakistan obećali pomoć, ostaje nejasno radi li se samo o razmjeni obavještajnih podataka ili mogućem raspoređivanju trupa. „Među Saudijcima raste uvjerenje da je mir s Hutima nemoguć“, ističe Farea Al-Muslimi, stručnjak za Jemen pri analitičkom centru Chatham House. „Mnogi vjeruju da će ovo biti brz i kratak rat, ali taj sam argument slušao o gotovo svakom sukobu u Jemenu. Ovo će biti krvav i užasan rat“, upozorava on.

Suočena s takvim razvojem događaja, Saudijska Arabija počela je finansirati kontraofanzivu jemenske vojske s ciljem povratka kontrole nad obalom Crvenog mora. Operacijom je ostvarila brze pomake početkom sedmice, ali je naišla na snažan otpor u okolici Taiza, trećeg po veličini grada u Jemenu, uprkos saudijskoj zračnoj podršci. Sukobi su odnijeli više od 1.500 života i raselili preko 100.000 civila, u zemlji u kojoj se više od 18 miliona ljudi bori na ivici gladi. Građanski rat, započet prije više od jedne decenije, prijeti novom eskalacijom upravo u trenutku kada je pažnja međunarodne javnosti usmjerena prema drugim žarištima.

Nova zabrinutost zavladala je kada je izvor iz Teherana najavio da se Iran sprema za „veliku rundu borbi“, dok su američki mediji nagovijestili da administracija Donalda Trumpa razmatra nove udare na Iran uoči međuizbora zakazanih za treći novembar. Ipak, Trump je dao do znanja da nema namjeru napasti Iran prije izbora, iako je u regiju uputio treći nosač aviona.

Sam Iran iz ovog sukoba izlazi teško oslabljen. Šteta pretrpljena tokom zajedničke vojne akcije SAD-a i Izraela ostavlja režim na vlasti, ali znatno paranoičniji i s manje iskusnim rukovodstvom. Dok se vlada suočava s novim valom američkih sankcija, na jugoistoku zemlje Narodni front Mobarizoun, koalicija balučkih boraca suprotstavljenih režimu, preuzela je odgovornost za tri napada na snage sigurnosti u proteklim sedmicama.

Ponovno raspirivanje borbi u Etiopiji, prekid odnosa između te zemlje i Eritreje, građanski rat u Sudanu i tenzije oko pristupa Crvenom moru odvijaju se istovremeno sa saudijskim suočavanjem s Hutima. Ovi unutrašnji sukobi prastaju u šire regionalne ratove koji privlače vanjske sile i prelijevaju se preko državnih granica.

Okršaji na obje obale Crvenog mora, kao i u Hormuškom tjesnacu, stavljaju Vijeće za saradnju u Zaljevu (GCC) pred nezapamćen pritisak za zajedničkim djelovanjem. Uprkos međusobnim nesuglasicama, svih šest članica, Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, bile su izložene napadima iranskih raketa i dronova, te su aktivirale nacionalne sisteme zračne odbrane uz podršku SAD-a i drugih saveznika. Taj scenario primorao je ove zemlje na preispitivanje bezbjednosne strategije, koja bi mogla ići u pravcu još veće ovisnosti o Washingtonu ili pak prema stvaranju integrisanog sistema zajedničke odbrane.

Mohsen Milani, profesor politologije na Univerzitetu Florida, predviđa promjenu dosadašnje paradigme: „Izvjesno je da će Washington rekonfigurisati svoju sigurnosnu arhitekturu u Zaljevu. Više od deset američkih baza pretrpjelo je znatna oštećenja. Iran je pokazao da jeftine asimetrične mogućnosti mogu probiti sofisticirane sisteme zračne odbrane i nanijeti nesrazmjernu štetu.“

Slijedom toga, Milani najavljuje „manji broj baza, koje će biti manje uočljive, raspršeno raspoređivanje snaga, primjenu preciznih udara, proturaketnu odbranu i upotrebu vještačke inteligencije, uz očuvanje konvencionalne vojne nadmoći“. Novi poredak koji izranja, zaključuje Milani, „karakterizirat će multipolarno svrstavanje, što će arapskim monarhijama dati veći prostor za manevar, ali će istovremeno otežati Washingtonu da samostalno oblikuje procese u regiji.“