Malo je ličnosti u savremenom islamskom svijetu koje su kroz svoje djelovanje zadobili toliku popularnost u muslimanskim masama, ali i u intelektualnim krugovima. Malo je islamskih učenjaka koji su bili tako direktni i dostupni u komunikaciji s vjernicima, a posebno s omladinom. Malo je savremenih islamskih učenjaka koji su kroz svoje stavove dokazivali razumijevanje za izazove, probleme i potrebe muslimana u njihovoj svakodnevici.

Na današnji dan, 26. septembra 2022. godine, u 96. godini života, u Dohi je umro dr. Jusuf al-Karadavi, jedan od najvećih savremenih islamskih autoriteta.   

Karadavi je bio osnivač i višegodišnji predsjednik Unije islamskih učenjaka. Predsjedavao je Evropskim vijećem za fetve i učestvovao u radu mnogih drugih institucija i skupova. Karadavi je 2008. godine bio na trećem mjestu među 20 ličnosti na listi najutjecajnijih mislilaca svijeta, u istraživanju koje su sproveli časopisi Foreign Policy i Prospect.

Malo je ličnosti u savremenom islamskom svijetu koje su kroz svoje djelovanje zadobili toliku popularnost u muslimanskim masama, ali i u intelektualnim krugovima. Malo je islamskih učenjaka koji su bili tako direktni i dostupni u komunikaciji s vjernicima, a posebno s omladinom. Malo je savremenih islamskih učenjaka koji su kroz svoje stavove dokazivali razumijevanje za izazove, probleme i potrebe muslimana u njihovoj svakodnevici.

Malo je među ulemom onih koji podjednako razumiju stanja muslimana u većinskim arapskim, odnosno muslimanskim državama, ali i specifičnosti onih muslimanskih zajednica koje su manjina ili useljenici. Malo je alima koji su podjednako djelovali u različitim islamskima naukama (pravo, tumačenje Kur'ana i hadisa, vjerovanje, ekonomija, politika…). Malo je alima koji su jasno i otvoreno kritikovali tiransku i nasilnu vlast, a podržavali one koji afirmišu srednji put razumijevanja islama i njegovu sveobuhvatnost. Sve navedeno i mnogo više od ovoga bio je šejh Jusuf Karadavi u svom govoru, pisanju, djelovanju, koje je trajalo gotovo jedno stoljeće.

Borba za slobodni Egipat

Dr. Karadavi se rodio 1926. godine u zapadnom dijelu Egipta dok je on još bio pod britanskom kolonijalnom upravom. Odrastao je kao siroče, a o njemu se brinuo amidža. Njegove intelektualne sposobnosti su rano prepoznate. Uporedo s njegovim akademskim putem išla je njegova borba za pravednije društvo, zbog čega je stekao mnogo neprijatelja. Kratko je radio i kao imam i hatib, gdje je brzo stekao popularnost, posebno kod omladine. Zbog političkih okolnosti, napušta Egipat i od 1961. godine živi u Kataru.

Britanci su istjerani, kralj je svrgnut, mijenjali su se diktatori kojima se tepalo da su predsjednici, a borba Karadavija za slobodni Egipat nije prestala. Njegova radost bila je najveća u kratkom mandatu jedinog legitimnog predsjednika Egipta Muhammeda Mursija. Sisijev diktatorski režim ga je čak osudio na smrt i utamničio njegovu kćerku.

Dvostruki aršini Zapada su se pokazali i u odnosu prema Karadaviju, kojeg su pojedine države, političari i institucije proglašavali zajedno s pokretom Muslimanska braća teroristima. Taj diskurs je posebno bio naglašen za vrijeme Trompove administracije. Takve stavove ćemo bolje razumjeti ako se podsjetimo da su Muslimanska braća i većina uleme koja je stasala u pokretima obnove nakon ukidanja hilafeta bila izrazito antikolonijalno nastrojena u svojoj borbi za ljudska prava potlačenih muslimanskih naroda.

U BiH je dolazio četiri puta, a prvi put odmah nakon osnivanja Evropskog vijeća za fetve i istraživanja 1997. godine

„Tada smo došli i vidjeli da je zemlja u jednom teškom stanju. Vidjeli smo da su porušene zgrade, kuće su bile bez krovova, putevi urušeni… Vidljivi su bili tragovi strašnoga rata i stradanja stanovništva i infrastrukture”, kazao je tada al-Karadavi, upućujući „selam i mir na sve stanovnike Bosne i Hercegovine“.

Tokom kasnijih posjeta govorio je: “Svaki put kada dođem u BiH vidim da je ona sve ljepša i ljepša. Ja to mogu da primijeti možda više nego vi koji ste ovdje stalno. Vidimo, elhamdulilah, da su se zgrade popravile, da su putevi bolji, da je infrastruktura mnogo bolja. To je jedan opći osjećaj. To su primijetile sve moje kolege, ugledni alimi, koji su i ranije bili u Bosni, a došli su i sada. Svi iznose osjećaj da BiH napreduje ka boljem. Usrećuje nas ljepota ove zemlje, njene prirode, pejzaži, rijeke, drveće. To što vidimo nas fascinira. BiH osvaja svojom ljepotom i prirodnim prizorima koje je dao dragi Allah dž. š.”, govorio je al-Qaradawi u intervjuu za agenciju Anadolija.

Prisjetio se tada i da se navršilo 550 godina od dolaska islama na prostore BiH i Balkana, odnosno otkako je Sultan Mehmed Fatih osvojio Bosnu 1463. godine.

Poruka muslimanima

”Mi znamo da su od 1463. godine do danas muslimani ovih prostora mnogo toga pretrpjeli, propatili zbog svoje vjere. Podnijeli su mnogo toga. Mi im čestitamo taj jubilej. Mi smo sa njima i svim časnim ljudima u BiH koji žive na ovim prostorima, a ne ubijaju i kradu, bez obzira na njihovu vjeru”, dodao je.

On je tada iz Sarajeva uputio posebnu poruku svim muslimanima Bosne i svijeta: ”Svim muslimanima i muslimankama, mladim i starim poručujem da se čvrsto drže Allahovog užeta, da se educiraju o ispravnom učenju islama i pridržavaju se načela islama, ali onog ispravnog, istinskog islama u kojem nema nikakvih izmišljotina i dodavanja, niti oduzimanja. On je jasan i obznanjen. I da se pridržavaju tog islamskog duha u svome javnom i privatnom životu”, kazao je al-Karadavi.

Poručio je muslimanima da „budu dosljedni u porukama islama i da se pridržavaju islamskih normi u svom javnom i privatnom životu“.

Govoreći o svijetu poručio je kao „vladari moraju uvažavati legitimna prava naroda i njihove glasove“.

”Moraju slušati šta ljudi traže, šta očekuju od njih. Moraju da rade na prosperitetu i poboljšanju njihova stanja, a ne da jedna porodica 60 do 70 godina vlada zemljom, da nasljeđuju jedni druge. Ali, da makar rade dobro. Vidjeli smo do čega su doveli svoje narode. Ja upućujem poruku muslimanima Bosne, Kosova, Balkana, cijeloga svijeta da budu na strani napaćenog sirijskog naroda i da svako na svoj način, koliko može, podrži ovaj narod koji proživljava teške trenutke. I molim Allaha dž. š. da ih pomogne, da njihovu budućnost učini boljom od njihove sadašnjosti i prošlosti”, govorio je ugledni alim.