Svijet potresa najveća kriza u snabdijevanju gorivom u historiji, usljed napada u Hormuzu i Bab el-Mandebu koji su cijene nafte ponovo potjerali iznad 100 dolara po barelu. Dok se Evropa bori s rekordnim cijenama na pumpama, gdje litar dizela u Danskoj dostiže 2,52 eura, Bosna i Hercegovina trpi najteži udarac kada se trošak goriva stavi u odnos s kupovnom moći građana

Cijene goriva u utorak su ponovo preskočile granicu od 100 dolara po barelu usljed kontinuirane globalne krize snabdijevanja, izazvane vojnim udarima u tjesnacima Hormuz i Bab el-Mandeb. Pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država u augustu su zapali u novi ćorsokak, što je dovelo do obnavljanja neprijateljstava. Najnoviji talas iranskih napada smanjio je dnevni prolaz teretnih brodova kroz Hormuz na manje od 20 plovila.

Dodatni pritisak stvaraju napadi jemenskih Huta, koje podržava Iran, čime je ozbiljno poremećena trgovina oko Bab el-Mandeba, prolaza koji je historijski služio kao ključni sigurnosni ventil između Jemena, Eritreje i Džibutija.

Uz napade na sve ključne trgovačke rute, aktuelna kriza opisuje se kao „najveći fizički poremećaj u snabdijevanju u historiji globalnih energetskih tržišta“.

Prema podacima servisa za praćenje cijena fuel-prices.eu/live, u utorak je najviša cijena benzina u Evropi zabilježena u Nizozemskoj, gdje je litar u prosjeku iznosio 2,43 eura. Slijede Danska sa 2,35 eura i Finska sa 2,32 eura po litru. Visoke troškove snose i potrošači u Francuskoj (2,23 eura) te Grčkoj (2,20 eura).

Vozači dizelskih automobila pogođeni su još teže. Cijena dizela u Francuskoj u utorak je dostigla 2,40 eura po litru, dok je u Italiji iznosila 2,36 eura. Na samom vrhu liste nalazi se Danska, gdje litar dizela košta čak 2,52 eura. Radi poređenja, to je razlika od gotovo jednog eura u odnosu na Sjevernu Makedoniju (1,70 eura) ili Andoru (1,72 eura).

Ekonomska slika značajno se mijenja kada se cijene goriva prilagode standardu kupovne moći (SKM), zajedničkoj obračunskoj jedinici koja eliminira razlike u nivoima cijena kako bi se omogućila realna usporedba ekonomskih pokazatelja među zemljama.

Radi ove analize izmjerjen je trošak punjenja rezervoara od 50 litara, stavljen u odnos s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika svake zemlje te prilagođen razlikama u kupovnoj moći. Što je procenat viši, to je trošak punjenja rezervoara veći u odnosu na stvarnu kupovnu moć građana. Prema procjenama organizacije Europe in Motion za rezervoar od 50 litara, najteži udarac trpi Balkan, a na samom vrhu te liste nalazi se Bosna i Hercegovina. Unutar Evropske unije, cijene benzina i dizela najviše opterećuju novčanike građana Grčke.

Poremećaj u isporuci sirove nafte stvorio je ogroman pritisak i na rad rafinerija. Međunarodna agencija za energiju (IEA) navodi da je globalna rafinerijska proizvodnja u julu 2026. godine bila manja za skoro pet miliona barela dnevno u odnosu na juli 2025. godine, što je stvorilo efekat uskog grla na tržištu naftnih derivata. Uslijed prekida u dostavi sirove nafte iz Perzijskog zaljeva, rafinerije su primorane tražiti alternativne izvore ili plaćati znatno više cijene kako bi osigurale nabavku. Međutim, sve vrste sirove nafte nisu međusobno zamjenjive, a napuštanje utvrđenih ruta snabdijevanja nosi visoke troškove.

Istovremeno, poremećaji pogađaju i isporuke već prerađenih derivata, poput dizela i kerozina, što podiže rafinerijske marže i dodatno gura cijene goriva prema gore. Situaciju su dodatno pogoršali direktni napadi dronom na velika rafinerijska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Bahreinu, gdje je proizvodnja djelomično smanjena ili potpuno obustavljena.

Dodatni šok predstavlja i rat u Ukrajini, tokom kojeg su pogođene rafinerije na teritoriji Rusije. Prema ocjeni IEA, problem ne leži toliko u uvozu ruske nafte u Evropu, koji je drastično smanjen, koliko u činjenici da su drugi veliki kupci, poput Turske i Brazila, primorani tražiti nove izvore snabdijevanja, naročito kada je riječ o dizelu.

Stručnjaci Evropske centralne banke, u izjavi za Euronews Business, navode, pozivajući se na termine unaprijed ugovorenih kupovina (fjučerse) za rafinirani dizel sa Londonske berze (London Stock Exchange Group), kako očekuju da će rafinerijske marže za dizel dostići vrhunac u oktobru, dok su marže za benzin svoj vrhunac već dostigle u augustu.

IZVOR: EuroNews, Bosna.hr