Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Prague Egyptological Studies, donosi dokaze o njezinu vladarskom statusu koji su dosad bili neprimijećeni i detaljno opisuje desetljeća njezine svestrane vladavine.
Povijest drevnog Egipta pamti brojne moćne žene, od princeza čiji su životi bili gotovo filmski do vladarica poput Hatšepsut, Nefertiti i sedam Kleopatri.
Prema dosadašnjim saznanjima, prva žena na egipatskom prijestolju bila je Sobekneferu, koja je vladala prije gotovo 4000 godina.
No nova istraživanja upućuju na to da je prva vladarica Egipta na vlast stupila više od hiljadu godina ranije, što bi je moglo činiti i prvom zabilježenom vladaricom u povijesti. Njezino ime bilo je Meretneith, što znači “miljenica božice Neit”. Neit je bila božica rata i majčinstva.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Prague Egyptological Studies, donosi dokaze o njezinu vladarskom statusu koji su dosad bili neprimijećeni i detaljno opisuje desetljeća njezine svestrane vladavine.
Dokazi na kraljevskim pečatima
Egiptologinja Sue Kelly sa Sveučilišta Karlovo u Pragu i digitalna arheologinja Crystal Miller sa Sveučilišta u Bukureštu analizirale su kraljevske pečate, poznate kao “serekhe”.
Posebnom tehnikom digitalnog snimanja, koja uključuje izolaciju hijeroglifa i inverziju boja, na njima su uspjele otkriti ime Meretneith. Takvi su simboli bili rezervirani isključivo za egipatske vladare.
Pečati potječu s 13 glinenih čepova kojima su se zatvarale keramičke posude, a pronađeni su prije 80 godina u nekropoli Sakara. Zanimljivo je da Meretneith nije ondje pokopana.
Kelly objašnjava da ovaj rezultat povezuje Meretneith s glavnim obilježjem vladara tog razdoblja. “To znači da je ona zaista bila vladarica s ovlastima kralja tokom Prve dinastije, a ne samo kraljica supruga.
Bila je stvarni ekvivalent muškom vladaru i tek druga vladarica drevnog Egipta čije je ime zabilježeno na kraljevskom amblemu serekhu”, pojasnila je.
Pitanje njezina statusa je složeno i još uvijek predmet rasprave. Ime joj se pojavljuje na mnogim mjestima, uključujući grobnice u cijenjenim kraljevskim nekropolama Abidos i Sakara, ali njezin je položaj dugo bio nejasan.
Ipak, brojni dokazi potvrđuju njezinu važnost. Njezina kraljevska grobnica u Abidosu po svemu odgovara grobnici vladara. U njoj su pronađene stotine velikih vrčeva za vino te gotovo 50 sporednih grobnica i komora u kojima su pokopani sluge i dvorjani.
Njezino je ime, čini se, uklesano i na monumentalnoj kamenoj steli, časti koja se iskazivala samo vladarima. U grobnici je pronađen par takvih stela, no druga je bila previše oštećena za potvrdu natpisa.
Od suvladarice do regentice
Istraživači pretpostavljaju da je Meretneith političku karijeru, koja je trajala najmanje 30 godina, započela kao suvladarica uz svojeg vjerojatnog oca Djera, trećeg egipatskog kralja. Njegovo se ime također pojavljuje na glinenim pečatima.
Kasnije je vjerojatno postala regentica svojem maloljetnom sinu Denu. Na zagonetnom otisku pečata iz Denove grobnice nalazi se popis vladara, a ime Meretneith navedeno je na kraju uz titulu “kraljeva majka”.
Kelly dodaje da su “Egipćani priznali njezin politički status time što su je naveli na grobnom pečatu kasnijeg vladara, Semerkheta”, što pokazuje da je bila poštovana i nakon svoje vladavine. “Drugi tekstovi upućuju na to da je imala vlast nad riznicom i službenicima te da je upravljala kao vladarica bez formalne političke titule”, navodi Kelly.
Njezina politička svestranost vjerojatno je proizlazila iz njezina spola i položaja u tadašnjoj vladajućoj porodici, pa je preuzimala različite uloge kako se politička situacija mijenjala.
Kelly zaključuje kako je Meretneith imala prednost jer je “mogla ulaziti u političku sferu i izlaziti iz nje prema potrebama trenutka, za razliku od muških vladara koji su je naslijedili, vladali, umrli i koje su pokopali njihovi nasljednici”, navodi Index.
