Četiri od deset stanovnika okupirane Golanske visoravni već su prihvatila ponudu Tel Aviva, ustrašeni sukobima i nesigurnošću u poslijeratnoj Siriji

Od Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je Izrael zauzeo cijeli Jerusalem i strateški važnu Golansku visoravan koja je pripadala Siriji, ovo područje predstavljalo je jednu od najosjetljivijih tačaka Bliskoistočnog mirovnog procesa. Međutim, dinamika na terenu mogla bi se u potpunosti promijeniti usljed masovnog procesa naturalizacije Sirijaca koji žive na Golanu, prenose regionalni mediji.

Zvanični Tel Aviv omogućio je Druzima, specifičnoj vjerskoj zajednici izrasloj iz islama, s područja okupiranog Golana da podnesu zahtjev za izraelsko državljanstvo. Odziv je premašio očekivanja: četiri od deset stanovnika već su dobila izraelske dokumente.

Iza ovog vala zahtjeva stoji jednostavan motiv. Druzi se daleko više uzdaju u zaštitu koju im pruža Izrael nego u garancije većinski sunitskih ili šiitskih režima u regiji, što je bio slučaj i s zbačenom dinastijom Al-Assad.

Prekretnica se dogodila u julu prošle godine, pola godine nakon što su pobunjenici predvođeni današnjim sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaom preuzeli vlast u Damasku. Lokalni unutrašnji sukob u južnoj provinciji Sweida između Druza i Beduina potaknuo je novu vladu da pošalje vojne snage radi smirivanja situacije. Intervencija se ubrzo pretvorila u masakr u kojem je u svega nekoliko dana ubijeno više od 2.000 Druza, od kojih su skoro polovinu činili civili.

Uznemirujući video-snimak koji je obišao regiju prikazuje vojnike, nekadašnje džihadiste, kako legitimiraju jednog zarobljenika. Na njegov odgovor da je Sirijac, vojnici ga pitaju: “Šta znači Sirijac – sunit ili Druz?”. Kada odgovara da je Druz, hladnokrvno ga ubijaju na licu mjesta.

Druska zajednica veoma je stara; nastala je u 11. stoljeću kao posebna grana izrasla iz islama, prožeta specifičnim vjerskim elementima. Dio njihovih vjerskih doktrina i danas je obavijen tajnošću, pri čemu priznaju Abrahama (Ibrahima), Muhammeda i Isusa (Isa) kao Poslanike. Procjenjuje se da zajednica broji oko milion vjernika raspoređenih širom Sirije, Libana, Izraela, Turske i Jordana. U samom Izraelu predstavljaju brojne i zaštićene građane, naročito zato što drusijska doktrina ne zahtijeva vlastitu nacionalnu državu, već nalaže lojalnost zemlji u kojoj žive. Prema pisanju lista The Times of Israel, samo u regiji Galileje živi oko 150.000 izraelskih Druza, od kojih mnogi redovno služe i vojni rok.

Nakon prošlogodišnjeg masakra u Siriji, koji Druzi nazivaju svojim “sedmim oktobrom” i porede s napadom Hamasa na Izrael 2023. godine, povjerenje u nove sirijske vlasti potpuno je urušeno, dodatno pojačano izostankom bilo kakve istrage ili suđenja od strane Al-Sharaine vlade.

Druzi pritom nisu jedini koji sa strepnjom posmatraju izostanak reakcije vlasti u Damasku, koja tvrdi da kontroliše i regularnu vojsku i bivše milicijske formacije. Šije iz regije iz koje potječe porodica Assad pretrpjeli su slične zločine, dok se niz nerasvijetljenih napada dogodio i protiv kršćanske manjine u Siriji.

Za razliku od Druza koji spas vide u prihvaćanju izraelskog državljanstva, sirijski kršćani sve više teže emigraciji na Zapad. To predstavlja novu tragediju za jednu od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu, koja je prije izbijanja građanskog rata činila deset posto ukupnog stanovništva Sirije.