Dok Vijeće ministara Bosne i Hercegovine po posebnoj i ubrzanoj proceduri dodjeljuje državljanstva stranim državljanima procijenjenim od “naročite koristi” za zemlju, poslovni rezultati ruskih poduzetnika s bh. pasošem pokazuju blokirane račune, poslovanje s gubicima i nerealizovana obećanja. Zbog upozorenja Evropske unije na sigurnosne i finansijske rizike, Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrenulo je proceduru za znatno pooštravanje kriterija i ukidanje ovlaštenja privrednim komorama da daju preporuke za stjecanje državljanstva
Sistem dodjele državljanstava Bosne i Hercegovine pod političkim je i sigurnosnim mehanizmima propitivanja nakon što su u javnost izbili podaci o učincima mehanizma takozvanog “naročitog interesa”. Od početka 2023. godine, Vijeće ministara BiH dodijelilo je državljanstvo za 43 strana državljanina mimo redovnih procedura naturalizacije, procjenjujući da će njihov angažman donijeti značajne ekonomske, sportske ili naučne benefite. Među njima se nalazi i pet državljana Ruske Federacije čiji poslovni poduhvati u praksi ne prate procjene na osnovu kojih su dobili bh. pasoše, objavio je Radio Slobodna Evropa,
Zakon o državljanstvu BiH omogućava strancima stjecanje pasoša bez ispunjavanja standardnih uslova, poput tri godine stalnog boravka i odricanja od matičnog državljanstva, ukoliko se procijeni da je njihov prijem od posebne koristi za državu. Međutim, važeći sistem ne predviđa mehanizme naknadne kontrole kako bi se utvrdilo da li su najavljene investicije i poslovni planovi zaista realizovani.
Tipičan primjer ove prakse predstavlja slučaj Mihaila Litovčenka, kojem je državljanstvo dodijeljeno u augustu 2024. godine na osnovu preporuke Privredne komore Republike Srpske. Dvije godine kasnije, komercijalni učinci povezani s njegovim imenom pokazuju drugačiju sliku. Kompanija “Turističke inovacije”, koju je osnovao neposredno prije dobijanja bh. dokumenata, u međuvremenu je promijenila ime u “Softio”, preseljena je na Pale i u 2025. godini zabilježila gubitak od oko 30.900 konvertibilnih maraka uz samo jednog zaposlenog.
Druga kompanija povezana s njim, sarajevski “Express Consulting”, promijenila je vlasničku strukturu u junu 2025. godine i trenutno ima blokirane račune. Litovčenko je ujedno vlasnik i dviju firmi u Hrvatskoj koje takođe posluju s gubitkom, dok je preuzimanje jedne od njih vezano za Annu Alferovu, rusku državljanku koja je u BiH dobila pasoš na preporuku Biatlon saveza BiH, osnovanog svega tri mjeseca prije dodjele državljanstva.
Slični obrasci vidljivi su i u drugim slučajevima. Ljudmila i Jevgenij Budilov dobili su državljanstvo u jesen 2024. godine kao vlasnici i direktori banjalučke firme “Eva Genesis”, osnovane sa osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke. Na registrovanoj adresi kompanije ne postoje vidljiva obilježja firme, već se tamo nalaze advokatske kancelarije. Preko ove kompanije ulaganja u IT sektor i digitalni marketing najavljivao je i potpredsjednik platforme Telegram, Ilia Perekopskii, čiji je zahtjev za državljanstvo takođe dobio preporuku Privredne komore RS-a.
Povećan interes ruskih preduzetnika za otvaranje firmi u BiH prisutan je od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge, samo u entitetu Republika Srpska u protekle četiri godine 50 ruskih državljana registrovalo je preduzeća, uglavnom u IT sektoru, građevinarstvu i poslovnom savjetovanju. Dio njih otvaranje firmi otvoreno obrazlaže pokušajem prevazilaženja sankcija i problema u međunarodnom platnom prometu.
Među podnosiocima zahtjeva za državljanstvo našao se i Aleksandar Genadijevič Zamahin, vlasnik banjalučke firme “IREQ” i nekadašnji vlasnik kompanije “FAM Robotiks” koja se nalazila pod američkim sankcijama zbog povezanosti s ruskim vojnim sektorom. U regionalnom kontekstu bilježe se i bezbjednosno osjetljivi slučajevi, poput Andreja Bekera, koji je otvorio firmu u RS-u, a u ukrajinskim bazama podataka označen je kao pripadnik plaćeničke grupe Wagner.
Trenutni okvir dodjele pasoša po povlaštenim uslovima zasniva se na pravilniku iz 2009. godine. Preporuke za prijem izdaju različiti organi: entitetska i državna ministarstva, privredne komore, vlade entiteta i Brčko distrikta, te sportski savezi. Iz Privredne komore Federacije BiH navode da komore postupaju na osnovu dostavljenih biznis planova i trenutnih pokazatelja, ali napominju da nemaju inspekcijska ovlaštenja niti mogućnost provjere naknadne realizacije projekata.
Zbog uočenih manjkavosti i činjenice da su pojedinačne preporuke davane olako i uz štura obrazloženja, Ministarstvo civilnih poslova BiH pripremilo je novi pravilnik. Predložene izmjene predviđaju znatno pooštravanje kriterija, sužavanje kruga institucija ovlaštenih za davanje preporuka (uz potpunu eliminaciju entitetskih i državnih privrednih komora iz procesa) te obaveznu i detaljnu bezbjednosnu provjeru kandidata putem Službe za poslove sa strancima i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Ipak, predloženi tekst na sjednici Vijeća ministara BiH krajem jula 2026. godine nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu glasanja.
Ovakva praksa u direktnoj je suprotnosti sa zahtjevima Evropske unije. Unija već duže vrijeme upozorava zemlje zapadnog Balkana na bezbjednosne i finansijske rizike koje nose programi ubrzanog stjecanja državljanstva ili “ekonomskih pasoša”. EU zahtijeva dosljedno usklađivanje vizne politike i izriče kritike na račun susjednih zemalja.
U Srbiji je od 2022. godine dodijeljeno više od 200 državljana Rusije po posebnom osnovu, uključujući i lica pod sankcijama SAD-a poput Valerija Kazikajeva, dok je Crna Gora svoj program ekonomskog državljanstva ukinula krajem 2022. godine upravo pod pritiskom Evropske komisije. Insistiranje Brisela na striktnim procedurama stvara dodatni pritisak na institucije u Sarajevu da hitno reformiraju zakonodavni okvir i spriječe eventualne zloupotrebe mehanizma “naročitog interesa”.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
