Otkriće modificiranog drona sa eksplozivnim punjenjem tik uz ukrajinske teretne avione na aerodromu u Leipzigu označilo je ulazak evropske sigurnosti u novu, izuzetno opasnu fazu. Režiran tako da izbjegne elektronsku detekciju i unese anksioznost bez potrebe za masovnim uništenjem, ovaj asimetrični napad razotkrio je ranjivost civilnih aerodroma i potvrdio da je strategija Moskve usmjerena na stvaranje haosa, testiranje granica NATO-a i postepeno slabljenje evropske volje za podršku Kijevu

Zamalo izbjegnuta katastrofa s potencijalno višestrukim ljudskim žrtvama mogla se dogoditi u njemačkom gradu Leipzigu. Dron napunjen profesionalnim eksplozivom otkriven je u utorak navečer unutar kompleksa tamošnjeg aerodroma, koji funkcionira kao jedno od ključnih logističkih čvorišta NATO-a u Evropi. Letjelica je lebdjela na niskoj visini između dva ukrajinska teretna aviona Antonov An-124. Detonator je bio oštećen, zbog čega je naprava otkazala poslušnost i nije eksplodirala. Njemačko Federalno tužilaštvo preuzelo je slučaj pod sumnjom na napad na državnu sigurnost, dok je ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt poručio kako je riječ o ulasku u novu fazu opasnosti.

Kinetički paket koji je nosio dron bio je veličine stisnute šake. Ključni detalj koji je privukao pažnju istražitelja jeste činjenica da je letjelica bila tehnički modifikovana za izbjegavanje elektronskog detektovanja, što u potpunosti isključuje amatersko rukovanje ili nepromišljenu provokaciju. Nadzorne kamere pokazuju da je dron satima boravio unutar zaštićene zone bez da ga je iko primijetio. Policijski izvještaji koje prenose njemački mediji prvobitno su navodili da je jedan od obližnjih Antonova prevozio municiju, no Federalno tužilaštvo taj detalj još nije zvanično potvrdilo. Činjenica jeste da kompanija Antonov Airlines koristi Leipzig kao svoju matičnu evropsku bazu, te da se na toj lokaciji nalazi i sistem SALIS za teški zračni transport savezničkih snaga.

Incident je privremeno obustavio cjelokupan zračni saobraćaj. Teretni avion kompanije DHL na liniji iz Marseillea morao je prekinuti slijetanje, pri čemu je u zraku okrznuo nepoznati objekat, pretpostavlja se drugi dron, te je uz lakša oštećenja preusmjeren na aerodrom u Hannoveru. Iako Berlin još nije službeno upro prstom u Moskvu, politički i sigurnosni vrh jasno sugerira taj smjer. Dobrindt navodi da je riječ o profesionalno režiranom scenariju hibridne prijetnje iza kojeg po svoj prilici stoji strana sila.

„Nije baš svaki put, ali u većini slučajeva iza ovoga stoji Rusija. Treba samo postaviti pitanje kome ovakav razvoj događaja ide u prilog i sagledati širu sliku“, ističe Margarita Šešelgytė, direktorica Instituta za međunarodne odnose i političke nauke pri Univerzitetu u Vilniusu. „Moskva ostvaruje profit jer unosi haos u Evropu, sijaje sumnju u sposobnost države i proizvodi stalnu anksioznost. Veliki strateški cilj jeste produbiti nesuglasice, razbiti evropsko jedinstvo i ugasiti volju za nastavkom pružanja pomoći Ukrajini.“

Fizička meta u Leipzigu možda je bio jedan od transportera Antonov, no strateška meta bila je daleko šira: demonstrirati da je evropska pozadina ranjiva, paralisati kritičnu infrastrukturu, testirati brzinu reakcije protivzračne odbrane i višestruko povećati troškove osiguranja aerodroma. Šešelgytė napominje kako je hibridni rat izuzetno zahvalan resurs jer zahtijeva minimalna ulaganja, a ne traži uspjeh na svim tačkama. Djeluje po principima terorizma, gdje je osnovni cilj uticati na donosioce političkih odluka.

Nedavne analize instituta Carnegie Europe ukazuju na to da, kako se Rusija suočava s vojnim i ekonomskim ograničenjima, raste njen motiv za pribjegavanjem jeftinim akcijama čije je autorstvo lako negirati, a koje testiraju granice NATO-a, eksploatišu unutrašnja kolebanja i podrivaju podršku Kijevu.

Estonija, Latvija i Litvanija već duže vrijeme svjedoče prelijevanju ovih metoda na civilnu avijaciju. Kompanija Finnair bila je primorana 2024. godine na mjesec dana obustaviti letove za Tartu nakon što su se dva aviona morala vratiti u Helsinki zbog intenzivnih GPS interferencija. Tokom 2026. godine zabilježeni su višestruki upadi dronova s ruske teritorije u baltički zračni prostor — dva su pala na teritoriji Latvije u maju, dok je rumunski F-16 bio primoran oboriti letjelicu iznad Estonije u uslovima teškog elektronskog ratovanja. Aerodrom u Vilniusu zatvaran je više od deset puta od oktobra 2025. godine zbog meteoroloških balona lansiranih s teritorije Bjelorusije.

Najdirektniji presedan ove vrste operacija vezan je upravo za Litvaniju. Iz Vilniusa su u julu 2024. godine poslana četiri paketa s eksplozivno-zapaljivim napravama. Jedan se zapalio u Leipzigu neposredno prije utovara u DHL-ov avion za Veliku Britaniju, drugi je izgorio u kamionu u Poljskoj, dok je treći planuo u skladištu kompanije DHL u Birminghamu. Evropska istraga identifikovala je 22 osumnjičene osobe, uz zaključak da su djelovale u ime ruske vojne obavještajne službe (GRU). Riječ je, prema nalazima istražitelja, bila o generalnoj probi za predstojeće napade na teretne letove prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

U tome leži ključna operativna vrijednost drona u sklopu hibridnog ratovanja: napadač ne mora ostvariti stopostotni učinak da bi postigao cilj, dovoljno je primorati protivnika da troši resurse štiteći sve potencijalne mete. Civilni aerodrom ne može svaki neidentifikovani objekat tretirati kao punokrvni vojni napad, ali niti smije sebi priuštiti luksuz da ga otpiše kao benigni amaterizam. Analitičar instituta Carnegie Maxim Beznosiuk upozorava da je riječ o dobro proračunatoj kampanji čiji je cilj ispitivanje savezničkih pragova tolerancije i razbijanje evropske političke volje. Šešelgytė to svodi na formulu stvaranja haosa, tjeskobe i unutrašnjih razmimoilaženja sve dok se ne smanji apetit za podršku Ukrajini. U Leipzigu dron nije morao niti detonirati da bi dio tog zadatka bio izvršen.

IZVOR: Bosna.hr, El Mundo