Ono što je počelo kao lokalni urbanistički projekat danas privlači posjetioce iz cijele Turske i svijeta. Halı Caddesi u Kızıltepeu spojila je tradicionalne motive anatolijskih ćilima s modernim uređenjem grada i postala simbol jednog od najpoznatijih gradova jugoistočne Turske.

Kada se prvi put vidi fotografija iz zraka gotovo je nemoguće povjerovati da se ne radi o ogromnom ručno tkanom ćilimu. Šare, geometrijski motivi i boje podsjećaju na tradicionalne anatolijske ćilime koji se stoljećima izrađuju u različitim dijelovima Turske. Tek nakon nekoliko trenutaka postaje jasno da nije riječ o ćilimu, nego o ulici.

U turskoj pokrajini Mardin, u općini Kızıltepe, nalazi se Halı Caddesi, odnosno „Ćilim ulica“, jedna od najneobičnijih urbanističkih atrakcija u zemlji. Umjesto klasičnog asfalta ili jednobojnih pločnika, čitava ulica izvedena je od pažljivo postavljenih kamenih ploča različitih boja koje zajedno stvaraju izgled ogromnog anatolijskog ćilima. Danas se ova ulica redovno pojavljuje na društvenim mrežama, u turističkim reportažama i na snimcima dronova, a mnogi je nazivaju jednom od najfotografisanijih ulica jugoistočne Turske.

Od obične ulice do simbola grada

Projekat je nastao 2020. godine tokom programa uređenja centra Kızıltepea. Općinske vlasti željele su obnoviti nekoliko važnih gradskih ulica, ali su umjesto uobičajenog popločavanja odlučile napraviti nešto što će predstavljati identitet grada i cijele regije.

Prvi korak bio je uređenje tadašnje Hastane Caddesi (Bolničke ulice). Na površini od oko dvije hiljade kvadratnih metara postavljene su bazaltne kocke različitih boja koje su oblikovane tako da iz zraka podsjećaju na tradicionalni ćilim. Ulica je duga oko 220 metara, a osim novog popločanja uređeni su trotoari, postavljena rasvjeta i posađena stabla magnolije. Nakon završetka radova, prostor je zatvoren za klasični saobraćaj i pretvoren u pješačku zonu.

Reakcije građana bile su izuzetno pozitivne. Fotografije su se ubrzo proširile društvenim mrežama, a Kızıltepe je dobio atrakciju kakvu do tada nije imao.

Uspjeh prve ćilim ulice podstakao je vlasti da pokrenu još ambiciozniji projekat. Samo nekoliko mjeseci kasnije uređena je Kilise Caddesi, duga oko 700 metara, također sa motivima tradicionalnog ćilima. U trenutku otvaranja predstavljena je kao najduža ulica s motivima ćilima u Turskoj, a tadašnji ministar unutrašnjih poslova Süleyman Soylu nazvao ju je i „najdužom ćilim ulicom na svijetu“. Iako ne postoji međunarodni registar koji bi službeno potvrđivao takav rekord, činjenica je da je riječ o jednoj od najdužih ulica ove vrste na svijetu i daleko najvećem projektu takvog tipa u Turskoj.

Zašto baš ćilim?

Mardin i cijela Mezopotamija stoljećima su poznati po proizvodnji ćilima i tepiha. Anadolijski ćilimi nisu samo ukrasni predmeti. Svaki motiv nosi određenu simboliku. Rombovi, zvijezde, stilizirani cvjetovi i geometrijski oblici često predstavljaju plodnost, zaštitu, porodicu, dug život ili sreću. Mnogi motivi prenose se generacijama i razlikuju se od regije do regije. Zbog toga su projektanti odlučili da ulica ne bude samo estetski zanimljiva nego i svojevrsni podsjetnik na kulturno naslijeđe jugoistočne Anadolije. Umjesto boje ili štampe, motivi su izvedeni različitim nijansama prirodnog kamena i bazaltnih ploča, pa je čitava površina zapravo veliki mozaik koji podsjeća na ručno tkani ćilim.

Ono što je prvobitno zamišljeno kao lokalni urbanistički projekat ubrzo je postalo turistička atrakcija. Snimci iz zraka redovno se pojavljuju na Instagramu, TikToku i YouTubeu, a brojni turisti koji posjećuju Mardin svraćaju i u Kızıltepe kako bi fotografisali ovu neobičnu ulicu. Šest godina nakon otvaranja stanovnici Kızıltepea i dalje ističu da su ponosni na Halı Caddesi, te većina smatra da je upravo ova ulica postala „dnevni boravak grada“ i jedno od najljepših mjesta za večernje šetnje.

Turska ima više trgova i manjih površina ukrašenih motivima ćilima ili tradicionalne ornamentike, posebno u turističkim gradovima poput Gaziantepa, Konye ili Kayserija. Međutim, nijedan od tih projekata nije izveden u razmjerama kao u Kızıltepeu. Zbog toga se upravo Halı Caddesi najčešće spominje kao najpoznatiji primjer prenošenja tradicionalne umjetnosti na gradske ulice.

Kada urbanizam čuva tradiciju

Posljednjih godina Turska sve češće pokušava spojiti savremenu infrastrukturu s kulturnim identitetom. To se vidi kroz projekte poput Millet Bahçesi, obnovu historijskih čaršija, restauraciju karavan-saraja i džamija, tirkizni tepih, ali i kroz manje projekte poput Halı Caddesi. Umjesto da tradicija ostane zatvorena u muzejima, ona se prenosi u svakodnevni život građana. Ćilim, koji je stoljećima bio dio gotovo svake anadolijske kuće, postao je dio javnog prostora i urbanog pejzaža.

Po veličini, Halı Caddesi nije najveći infrastrukturni projekat Turske. Nije most, nije aerodrom niti autoput. Ipak, njen značaj pokazuje da uspješan urbanizam ne zavisi uvijek od milijardi uloženih u beton i čelik. Ponekad je dovoljno pronaći način da se historija, kultura i identitet pretoče u svakodnevni život grada.

Upravo zbog toga Kızıltepe danas nije poznat samo kao poljoprivredni i trgovački centar Mardina. Za mnoge posjetioce postao je grad u kojem se, barem na nekoliko stotina metara, hoda po jednom od najneobičnijih „ćilima“ na svijetu – ne onom satkanom od vune, nego od kamena, boja i tradicije koja je uspješno prenesena u savremeni urbani prostor.