Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, ušao je u Hrvatski sabor te će u naredne četiri godini predstavljati bošnjačku, albansku, makedonsku, crnogorsku i slovensku nacionalnu manjinu. Rezultat je premašio sva očekivanja – 3.375 bošnjačkih glasova je dosadašnji rekord. Ovakvo povjerenje nije imao ni Šemso Tanković kada je bio na političkom vrhuncu i osvojio 2.711 glasova 2003. godine. Bošnjaci su ujedno na ovim izborima potvrdili da su u Hrvatskoj punokrvna nacija, da umiju razmišljati „zajedno“, da svoje interese mogu artikulirati „zajedno“. Posvemu riječ je o „novom početku“ za Bošnjake u Hrvatskoj. Ujedno je ovo povjerenje za Armina Hodžića i velika odgovornost. U prvom broju časopisa „Bosna“, kao izdavač i inicijator novog medijskog projekta, uvodničar je bio upravo Armin Hodžić, a i poruka na naslovnici je sugerirala novost. Sada možemo reći da je „novi početak“ za Bošnjake počeo, a kako je o njemu pisao i kako ga je vidio Armin Hodžić krajem prošle godine u 1. broju „Bosne“ pročitajte iz njegovog programskog uvodnika:
Armin Hodžić
JEDINSTVENA PRILIKA ZA NOVI POČETAK
Uvodnik / Časopis “Bosna” / broj 1. /decembar 2023.
Bošnjaci u Hrvatskoj godinama govore o potrebi političkog objedinjavanja, upozoravaju na nedostatak medija, odnosno časopisa koji će predstavljati naličje našeg nacionalnog i kulturnog identiteta, i na koncu upozoravaju da su Bošnjaci druga najbrojnija nacionalna manjina te da moraju imati bolji status u hrvatskom društvu. Dakle, osjeća se nedostatak osnova onih društvenih poluga što grade i čuvaju identitet, ali osim opravdanog negodovanja, činjenica je da se rijetko djelovalo u pravcu popravljanja stanja. Brzo i bučno se počinjalo, ali još brže se utihnulo i gasilo, odnosno nakon početnog entuzijazma teško je bilo održati kontinuitet.
Časopis koji je ispred vas predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak. Ne želimo da budemo konkurencija nikome, ali želimo doprinijeti svima. Nemamo uobrazilju da se ikome među Bošnjacima namećemo kao arbitar, ali želimo da doprinesemo popravljanju ukupnog statusa naše manjine. I ono što mislimo proizvoditi na ovim stranicama ne kreće kao unutarbošnjačko suprotstavljanje, a ni kao povišeni glas s obzirom na naše artikuliranje odnosa prema hrvatskom većinskom narodu, već je organska potreba jednog naroda koji prije svega živi i čuva svoj integritet u onome što označavamo kao pravo na kulturnu autonomiju. No, i taj autonomni status treba izboriti pa ističem da je prvi put u historiji Bošnjak na čelu Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, a raduju nas i nove forme medijske komunikacije u vidu „Podsjetnika“, koji redovno izlazi na „Novom glasu“ pod uredničkom palicom uvaženog Seada Alića. Novi polet, nanovo pronađeni optimizam, te novi početak naših međusobnih odnosa bitno određuje i historijski dogovor Bošnjaka o zajedničkom izlasku na parlamentarne izbore.
Časopis „Bosna“ naslanja se na istoimenu pionirsku časopisnu tradiciju koja započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, a uredništvo koje ju je iznijelo jeste okušano i potvrđeno u izradi naših ponajboljih časopisa koji su izlazili u Hrvatskoj, ali i koji još uvijek izlaze u Bosni i Hercegovini. Zapravo, sretni smo da u časopis unosimo kolorit Bošnjaka u Hrvatskoj koji svojim doprinosima hrvatskoj kulturi, nauci i sportu ni u kojim slučaju nisu kvalitativna manjina. Izlazak ovog časopisa, dakle, poklapa se i s težnjama mlađe generacije Bošnjaka koji teže revitalizaciji statusa Bošnjaka u Hrvatskoj i nastojanja da se oni pozicioniraju na jedan moderan i autentičan način unutar države kojoj je naš narod puno podario.
Nikada ne zaboravimo da je 1.187 Bošnjaka dalo svoj život za Republiku Hrvatsku tokom Domovinskog rata. Njihova žrtva danas nam na savjest postavlja odgovornost da se izborimo za bolji i čim ravnopravniji položaj Bošnjaka u Hrvatskoj. Naš novi početak u miru, težeći dijalogu i vlastitoj afirmaciji, boreći se za prepoznatljivost i prisutnost, možemo ostvariti, svjesni smo, tek inkluzivnim pristupom koji će biti ugodan domaćin svakome koji se prepoznaje u onome što je naša zajednička ljubav i poveznica – čarobna Bosna i od sunca nam mirisna Hercegovina. Pa i ne čudi da smo našu ljubav prema Bosni i Hercegovini ponajbolje čuvali kroz pjesmu, kroz djelovanje u kulturi. Pa ponavljam da je zadatak Bošnjačkog nacionalnog vijeća ujedno i moto našeg časopisa, a artikulira naše identitetarne potrebe kroz kulturnu autonomiju i društvene aktivnosti, dok politika služi tek kao instrument za stvaranje okvira u kojem ćemo ostvarivati naše djelovanje i trajanje.
Zbog toga, kada poručujem da ovaj časopis neće biti sredstvo obračuna s bilo kime, niti sredstvo političke propagande, ustvari apeliram da je potrebno nadići dosadašnje sukobe i animozitete, da su nas oni iscrpili preko svake mjere, doveli do one iznemoglosti u kojoj nam prijeti atomizacija i nestanak. Osim toga, želimo komunicirati sa što većim brojem Bošnjaka u Hrvatskoj, pa je naš cilj, koji se nadamo dostići, da oko 3.000 bošnjačkih domaćinstava u Hrvatskoj u redovnom intervalu dobija na kućnu adresu primjerak „Bosne“.
Političko ujedinjavanje Bošnjaka, koje se dogodilo prvi put u proteklih 20 godina, pokazatelj je izrazito pozitivnih trendova i političkog sazrijevanja. Naša težnja da povratimo svoju snagu potvrđuje se i činjenicom da časopis „Bosna“ nije finansiran od države već isključivo od vlastitih sredstava, sponzora te volonterizma uredništva. Činjenica da ovaj časopis ne ovisi o nekakvoj birokratskoj odluci i da njegovu uređivačku politiku ne može diktirati niko osim Bošnjaka u Hrvatskoj najveća je moguća satisfakcija za Bošnjačko nacionalno vijeće.
