Na vanrednom sastanku arapskih i islamskih zemalja u Jordanu upućeno je dramatično upozorenje da izraelski upadi i pokušaji izmjene statusa quo u kompleksu džamije Al-Aksa ugrožavaju stogodišnje jordansko skrbništvo nad svetim mjestima i prijete izbijanjem vjerskog sukoba širih razmjera

Islamski svijet s zabrinutošću posmatra eskalaciju upada izraelskih ekstremista, uz podršku članova vlade koju predvodi Netanyahu, u jerusalemski kompleks koji okružuje džamiju Al-Aksa i Kupolu na stijeni, treće najsvetije mjesto islama. Ovim akcijama krši se sporazum prema kojem je na tom mjestu dozvoljeno moliti se isključivo muslimanima.

Već mjesecima traju epizode ogromne napetosti. U aprilu su deseci ultraortodoksnih radikala upali u džamiju, dok je nedavno, 23. jula, više od 2.000 izraelskih doseljenika, predvođenih ministrom nacionalne sigurnosti Itamarom Ben-Gvirom, upalo na područje koje je u jevrejskoj tradiciji poznato kao Hramska gora.

Uzbuna je podignuta i zbog nedavne kampanje regrutovanja Izraelaca u specijalnu policijsku jedinicu na Hramskoj gori. Očekuju se i novi direktni izazovi jordanskom skrbništvu nad tim prostorom od strane ekstremnih izraelskih lidera tokom glavnih jevrejskih praznika u septembru, koji se ove godine poklapaju s intenzivnom predizbornom kampanjom u kojoj će se desničarska koalicija premijera Benjamina Netanyahua boriti za opstanak.

U takvom okruženju, Jordan je bio domaćin hitnog sastanka ministara vanjskih poslova Arapske lige i četiri muslimanske zemlje, Turske, Pakistana, Indonezije i Malezije, kako bi oblikovali zajednički odgovor na ono što su opisali kao neposredno izraelsko preuzimanje nemuslimanskih svetih mjesta u Jerusalemu.

Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi upozorio je na početku susreta da se grad suočava s rastućom opasnošću te da su njegovi islamski i kršćanski hramovi pod prijetnjom bez presedana. Optužio je Izrael da jača kontrolu nad istočnim Jerusalemom izgradnjom naselja, aneksijom zemljišta, konfiskacijom imovine, restrikcijama nametnutim palestinskom stanovništvu i nastojanjima da se grad izoluje od ostatka okupiranih teritorija. Dodao je da su sveštenstvo i kršćanske crkve također izloženi pritisku zbog ekstremističkih napada i nezakonitih zakona usmjerenih na oduzimanje crkvene imovine i zemljišta.

Safadi je naglasio da su izraelske politike sve više usmjerene na džamiju Al-Aksa, optužujući vlasti hebrejske države da pokušavaju narušiti njen islamski identitet. Upozorio je da bi mijenjanje postojećeg statusa quo moglo pokrenuti vjerski sukob s posljedicama koje prevazilaze granice Palestine i Jordana, šireći se na čitav muslimanski svijet. Šef jordanske diplomatije dodao je da su izraelski potezi dio šire politike učvršćivanja okupacije Zapadne obale i slabljenja rješenja o dvije države, koje, prema njegovim riječima, ostaje jedini put ka pravednom miru.

Sa svoje strane, ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Farhan, osudio je kontinuirana izraelska kršenja u Gazi i na Zapadnoj obali, istakavši da su jednostrane izraelske mjere na tim teritorijama, uključujući pokušaj promjene statusa svetih mjesta, ništavne i bez pravnog učinka. Pakistan, koji djeluje kao posrednik u ratu s Iranom, pozvao je arapske i muslimanske zemlje na jedinstvo radi zaštite svetih mjesta, insistirajući na potrebi sprovođenja i poštovanja rezolucija Ujedinjenih nacija o palestinskim teritorijama.

Uloga Jordana kao čuvara svetih mjesta u Jerusalemu, formalno poznata kao Hašemitsko skrbništvo, predstavlja historijsku, političku i vjersku odgovornost koju kraljevina nosi duže od jednog stoljeća. Odnos prema džamiji Al-Aksa nalazi se u samom središtu te obaveze. Povezanost datira iz 1924. godine, kada su palestinski vjerski lideri povjerili skrbništvo šerifu Husseinu bin Aliju, pradjedu današnjeg kralja Abdullaha II. Zapadna obala i danas ostaje ključna za nacionalnu sigurnost Jordana zbog dubokih demografskih, ekonomskih i geografskih veza.

Hašemitska monarhija se, osim toga, suočava s rastućim pritiskom Irana. Sredinom jula bila je meta učestalih zračnih napada iranskog režima usmjerenih na američke vojne baze u toj zemlji. Iako je decenijama dugo prisustvo američke vojske predstavljalo garanciju sigurnosti za Aman, regionalne tenzije pretvorile su ga u politički teret. Jordansko ratno zrakoplovstvo djeluje kao prva linija odbrane Izraela, obarajući iranske dronove i rakete.

U parlamentu su se nizale žustre rasprave o tome treba li zemlja zadržati dosadašnju odbrambenu politiku. Istaknute ličnosti jordanskog političkog života uputile su otvoreno pismo u kojem upozoravaju na sigurnosne, političke i ekonomske rizike s kojima se zemlja suočava zbog prisustva američke vojske, uz poruku da to ne donosi nikakav nacionalni interes i povećava mogućnost da zemlja bude uvučena u regionalni sukob čija nije strana.

U međuvremenu, napetosti na Zapadnoj obali ne jenjavaju. Prema navodima palestinske novinske agencije Wafa, izraelske snage su otvorile vatru i ranile jednog mladića u blizini kapije Al-Dahiya u mjestu Ar-Ram, sjeverno od istočnog Jerusalema. Ovaj incident dolazi nakon podatka da je tokom jula zabilježeno 2.256 napada na Palestince i njihovu imovinu širom Zapadne obale, kako je saopćilo tijelo palestinske samouprave. Rat u pojasu Gaze neprestano se odražava na Zapadnu obalu, gdje je od oktobra 2023. godine u upadima izraelskih snaga poginulo više od 1.182 Palestinca, 13.000 ih je ranjeno, a više od 24.000 privedeno.

IZVOR: Bosna.hr, El Mundo