Ovaj potez dolazi usred pojačane uzbune u Izraelu u vezi s iranskim vojnim sposobnostima, posebno njegovim arsenalom balističkih raketa. Avri Steiner, član odbora Himnuta, podružnice JNF-a, otvoreno je povezao ideju s ovim rastućim sigurnosnim problemima.
Plan za sticanje grčkih ostrva za korištenje kao potencijalne zone evakuacije za izraelske građane pojavio se u izraelskim političkim krugovima, otkrivajući novi sloj složenosti u geopolitici istočnog Mediterana. Prijedlog, koji je navodno iznio predstavnik Plavo-bijele stranke, koja je povezana s bivšim ministrom odbrane Bennyjem Gantzom, uključivao je istraživanje kupovine teritorije korištenjem sredstava iz Jevrejskog nacionalnog fonda (JNF). Inicijativa je iznesena tokom nedavnog sastanka odbora, sugerirajući strateški napor za uspostavljanje uporišta izvan granica Izraela u pripremi za najgore sigurnosne scenarije.
Ovaj potez dolazi usred pojačane uzbune u Izraelu u vezi s iranskim vojnim sposobnostima, posebno njegovim arsenalom balističkih raketa. Avri Steiner, član odbora Himnuta, podružnice JNF-a, otvoreno je povezao ideju s ovim rastućim sigurnosnim problemima. Tvrdio je da bi se nenaseljena ostrva mogla razviti s infrastrukturom koja bi služila kao utočište za civile u slučaju rata ili velike katastrofe. Međutim, prijedlog se suočio s neposrednim otporom unutar upravljačke strukture JNF-a, pri čemu ga je većina članova odbora odbacila uz obrazloženje da sticanje zemljišta u inostranstvu ne spada u osnovni mandat organizacije.
Ovo nije prvi put da izraelski zvaničnici usmjeravaju pogled na grčka ostrva. Izvještaji pokazuju da su se slični razgovori vodili 2012. godine, uključujući potencijalni zakup ili kupovinu za pomorske svrhe, iako je ta ideja na kraju odbačena. Steiner je ukazao na postojanje otprilike 40 nenaseljenih grčkih ostrva kao održivu opciju za razvoj. Prijedlog je naišao na pomiješane reakcije u Grčkoj, gdje je vlada, suočavajući se s ekonomskim izazovima, prethodno razmatrala dugoročni zakup određenih ostrva putem državnog fonda za razvoj imovine.
Razgovori u Izraelu i Grčkoj odvijaju se u kontekstu promjenjivih saveza i historijskih tenzija. Analitičari napominju da bi svako sticanje teritorije od strane strane države u Egeju imalo značajne implikacije za regionalnu stabilnost i za Tursku, koja pomno prati vojni i strateški razvoj događaja u svom pomorskom susjedstvu. Situaciju dodatno komplikuju nedavni diplomatski pokušaji, uključujući trilateralni sastanak prošlog decembra, gdje je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, zajedno s grčkim i kiparskim liderima, naglasio sigurnosnu saradnju, bez direktnog imenovanja Turske kao zajedničkog “neprijatelja”, signalizirajući duboko ukorijenjena rivalstva koja definiraju politički pejzaž regije.
