Sukob između tehnoloških kompanija i američke administracije otvorio je novo poglavlje u raspravi o ulozi umjetne inteligencije u ratu. Nakon što je Donald Trump prekinuo sve državne ugovore s firmom Anthropic zbog odbijanja da ukloni etička ograničenja svoje tehnologije, kompanija OpenAI postigla je sporazum s Pentagonom kojim će omogućiti korištenje svojih AI modela na klasificiranim vojnim mrežama. Odluka je izazvala polemike u tehnološkom sektoru i pokrenula pitanja o tome gdje završava sigurnost države, a gdje počinju granice odgovorne upotrebe umjetne inteligencije

Kompanija OpenAI, tvorac popularnog alata umjetne inteligencije ChatGPT, objavila je u petak da je postigla višemilionski sporazum s Pentagonom o korištenju svoje napredne tehnologije za upravljanje povjerljivim dokumentima u oblaku. Vijest je stigla samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump naredio raskid svih federalnih ugovora s kompanijom Anthropic, konkurentskim developerom umjetne inteligencije poznatim po alatu Claude.

Trumpova odluka uslijedila je nakon što je Anthropic odbio ukloniti zaštitne mehanizme koji ograničavaju korištenje njihove tehnologije u vojne svrhe. Iako je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman ranije ove sedmice javno podržao stav Anthropic-a da se umjetna inteligencija ne smije koristiti za određene vojne operacije, poput masovnog nadzora ili autonomnog oružja bez ljudskog nadzora, njegova kompanija je na kraju ipak pristala staviti svoje modele na raspolaganje američkom ministarstvu odbrane za „svaku zakonitu svrhu“.

Sporazum je objavljen putem Altmanove poruke na društvenoj mreži X. U objavi je naveo da je OpenAI postigao dogovor s Ministarstvom rata, naziv koji je američka administracija nedavno počela koristiti umjesto Ministarstva odbrane, o implementaciji svojih modela na klasificiranoj mreži vlade SAD-a.

Altman je pokušao ublažiti zabrinutost tvrdeći da sporazum uključuje tehničke mjere koje bi trebale osigurati poštivanje sigurnosnih principa kompanije. Prema njegovim riječima, dva ključna načela ostaju na snazi: zabrana domaćeg masovnog nadzora i obavezna ljudska kontrola pri upotrebi sile, uključujući autonomne sisteme naoružanja. Dodao je i da Ministarstvo odbrane tvrdi kako se isti principi već nalaze u američkom zakonodavstvu i vojnim pravilima.

Altman je pritom pozvao da se isti uvjeti ponude i drugim kompanijama iz sektora umjetne inteligencije, naglašavajući da bi svi relevantni akteri trebali biti spremni na takav okvir saradnje. Takođe je poručio da bi trenutni sukob između vlade i kompanije Anthropic trebalo smiriti kroz pregovore, a ne politički pritisak.

Anthropic, kompanija koju vodi Dario Amodei, prošlog je ljeta potpisala ugovor vrijedan oko 200 miliona dolara s Pentagonom. Time je postala prva firma iz sektora umjetne inteligencije zadužena za upravljanje povjerljivim dokumentima američke vojske. Međutim, napetosti su počele rasti kada je Ministarstvo odbrane shvatilo da kompanija nije spremna dopustiti potpunu vojnu primjenu svog sistema.

Anthropic je insistirao na dvije „crvene linije“. Njihov model Claude nije smio biti korišten za masovni nadzor građana niti za upravljanje autonomnim sistemima naoružanja bez ljudskog nadzora. Kompanija je tvrdila da su ta ograničenja u skladu s američkim zakonima, ali i s etičkim principima na kojima je nastala.

Ministar odbrane Pete Hegseth pokušao je početkom sedmice uvjeriti Amodeija da promijeni stav. Razgovori nisu uspjeli. Hegseth je potom dao rok od tri dana da kompanija prihvati nove uvjete ili će se suočiti s ozbiljnim posljedicama. Kao jednu od opcija naveo je aktiviranje Zakona o proizvodnji za odbranu iz 1950. godine, koji vladi omogućava da preuzme kontrolu nad proizvodima ključnim za nacionalnu sigurnost. Također je zaprijetio da će Anthropic proglasiti rizikom za vojni lanac snabdijevanja, što bi kompaniji praktično zatvorilo vrata svih poslova s američkom vojskom.

Pentagon je tokom sedmice ponudio kompromisni tekst sporazuma koji je djelomično uključivao sigurnosne formulacije koje je predlagao Anthropic. Prema izvorima koje je prenio Bloomberg, kompanija je smatrala da takve garancije nisu dovoljno čvrste i da bi ih Ministarstvo odbrane moglo zaobići kad god procijeni da je to potrebno.

Uprkos pritiscima, Anthropic je ostao pri svom stavu. Reakcija Bijele kuće bila je brza. Predsjednik Trump u petak je naredio svim federalnim agencijama da odmah prekinu korištenje tehnologije te kompanije.

U poruci objavljenoj na njegovoj društvenoj mreži Truth, Trump je optužio firmu da pokušava politički ograničiti američku vojsku. Poručio je da nijedna „radikalno lijeva i ‘woke’ kompanija“ neće određivati kako Sjedinjene Države vode ratove. Istovremeno je najavio šestomjesečni period u kojem će se državne institucije postupno povući iz postojećih ugovora s Anthropicom.

Kompanija je odgovorila saopćenjem u kojem je navela da „nikakve prijetnje niti kazne Ministarstva rata neće promijeniti njen stav“. Nedugo zatim reagirao je i ministar Hegseth optužujući kompaniju za, kako je rekao, „aroganciju i izdaju“. Prema njegovim riječima, vojska mora imati potpun i neograničen pristup modelima umjetne inteligencije za svaku zakonitu svrhu u odbrani države.

Cijeli spor otvorio je mnogo širu raspravu o granicama primjene umjetne inteligencije u vojne svrhe. Kritičari upozoravaju da bi uklanjanje etičkih ograničenja moglo ubrzati razvoj autonomnog oružja i masovnog nadzora, dok zagovornici tvrde da SAD ne smiju zaostati u tehnološkoj utrci s globalnim rivalima.

Napetosti su dodatno porasle kada je samo nekoliko sati nakon političkog sukoba oko umjetne inteligencije američki predsjednik naredio vojni napad na Iran. Time je pitanje kontrole nad novim tehnologijama postalo još osjetljivije i u Washingtonu i u Silicijskoj dolini.