Juriš na mjenjačnice počeo je prije desetak dana nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle preliti i na sve banke koje posluju s naftnim gigantom. Narodna banka sve je svalila na napise u medijima i na društvenim mrežama koji su „stvarali paniku bez realne osnove“. Ponovili su da će, ako bude potrebno, prekinuti saradnju s NIS-om kako bi se sačuvao platni sistem Srbije, piše Deutsche Welle.

U mjenjačnicama u Srbiji sada se moraju na vrijeme rezervirati euri. To je rezultat panike zbog krize oko NIS-a i mogućeg proširenja američkih sankcija na banke.

Državni dužnosnici, Narodna banka Srbije pa i neovisni stručnjaci, inače kritični prema vlastima… svi ovih dana pokušavaju uvjeriti građane da nema potrebe prazniti dinarske račune i kupovati eure. No koliko to vrijedi, pokazuje mala runda telefoniranja mjenjačnicama diljem zemlje. „Imamo petsto eura, ali morate doći u sljedećih nekoliko sati. Ne možemo vam ih zadržati dulje“, kaže jedan djelatnik mjenjačnice na Novom Beogradu. Jedna mjenjačnica u Kragujevcu mogla bi „skupiti“ dvije hiljade eura za nekoliko sati. „Tečaj je svugdje isti i teško ćete u cijelom Kragujevcu naći bolji“, kaže preko telefona.

Juriš na mjenjačnice počeo je prije desetak dana nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle preliti i na sve banke koje posluju s naftnim gigantom. Narodna banka sve je svalila na napise u medijima i na društvenim mrežama koji su „stvarali paniku bez realne osnove“. Ponovili su da će, ako bude potrebno, prekinuti saradnju s NIS-om kako bi se sačuvao platni sistem Srbije, piše Deutsche Welle.

No panici je, čini se, pridonio i minimalni pad dinara od 0,2 posto u odnosu na euro, nakon što je tečaj godinama bio gotovo fiksiran. „Skok koji smo imali ovog decembra najveće je pomicanje tečaja u ovoj godini, a vjerojatno i dulje. Stanje je trenutačno normalizirano i tečaj je stabilan posljednjih nekoliko dana“, kaže Borislav Brujić iz Udruženja mjenjača Srbije. Tvrdi da imaju više eura nego što je dovoljno. Pozdravlja i odluku NBS-a da zabrani dodatnu proviziju. Novi srednji tečaj od srijede (17. dinara) iznosi 117,3615 dinara za euro.

Još se ne zna u kojoj su mjeri građani povlačili novac s računa iz banaka te ga stavljali u slamarice i kakve će to posljedice imati. Bankar Vladimir Vasić za DW kaže da za paniku nije bilo pravih ekonomskih razloga. „Ali vidjeli smo kako djeluje ljudska psihologija“, kaže.

„Informacije o NIS-u koje su ljudi dobili, bilo od državnih dužnosnika, bilo od oporbe, ali i pojedinih medija, stvorile su dojam da će se dogoditi nešto strašno. Kada to čuje običan čovjek, on razmišlja da je najbolje zamijeniti sav novac koji ima u eure, jer je to stabilna valuta.“

Ta vrsta panike nije zanemariva u zemlji u kojoj se dobar dio stanovništva sjeća hiperinflacije, dinara s bezbroj nula i sumnjivih tipova u kožnim jaknama koji na ulici u pola glasa nude devize. „To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama“, priča Ivan Stanojević, docent političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.

„Ekonomsko ponašanje ljudi neodvojivo je od njihova psihološkog stanja i emocija. Kada Vučić sedmicama zastrašuje narod sankcijama, uništenjem bankarskog sektora i općim katastrofama, prirodno je da se ljudi osjećaju uplašeno“, dodaje on za DW.

A euro, dodaju sagovornici, uživa znatno veći ugled od dinara – gotovo kao nekada njemačka marka. Uostalom, u Srbiji se o nešto većim iznosima govori u eurima, u njima su indeksirani krediti i mnoge cijene.

Ako za ovoliku paniku razloga nije bilo, za brige oko opskrbe naftom razlozi su ozbiljniji. Već sedamdesetak dana ni kap nije stigla naftovodom JANAF, a rafinerija u Pančevu prekinula je rad. Koliko je javnosti poznato, još uvijek nema dogovora ruske strane s nekim potencijalnim kupcem udjela NIS-a, a nema ni volje Washingtona da napravi izuzetak od sankcija.

Vučić je više puta natuknuo mogućnost srpskog preuzimanja NIS-a ako se ne bude imalo kud. U utorak je za sljedeću sedmicu najavio „važne vijesti“. „Nadam se dobrim vijestima za građane Srbije“, rekao je Vučić.

Prethodno je Danom D proglasio 15. januar, no to nije prvi put da pompezno postavlja rokove dok se državi nad glavom nadvija manjak ili poskupljenje goriva, a potencijalno i zavrtanje plinske slavine ako dođe do nacionalizacije. „Svaka dva dana postavlja neke rokove, priča bezveze“, kaže reporteru DW-a radnik jedne NIS-ove benzinske pumpe. Za sada, kaže, goriva ima i plaće su, kao i uvijek, redovne. „Ali šta će dalje biti, vjeruj mi da znamo koliko i drugi ljudi koji čitaju novine.“