U svijetu društvenih mreža pojavio se novi fenomen koji spaja fizičku aktivnost i religijsku ideologiju na način koji zabrinjava stručnjake i vlasti. Riječ je o “salafitnessu”, terminu koji je skovao istraživač Sergio Altuna, viši saradnik na Programu za ekstremizam Univerziteta George Washington, opisujući kreatore sadržaja koji kombinuju rigorozne fizičke vježbe, posebno kalisteniku, sa selefizmom – konzervativnom interpretacijom islama koja teži povratku na prakse i uvjerenja ranih muslimana.

U februaru 2025. godine, španska Civilna garda sprovela je operaciju u provincijama Pontevedra i Madrid, koja je rezultirala hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za širenje ekstremističke propagande putem društvenih mreža. Prema podacima Civilne garde, uhapšeni, od kojih je jedan imao hiljade pratilaca, proizvodili su “video zapise i objave o fizičkom treningu, u modalitetima poput kalistenike i samoobrane”, u kojima su “kamuflirali slogane i nasheede (muslimanske vjerske pjesme) sa snažnim indoktrinirajućim potencijalom u džihadističkoj ideologiji, koristeći zvanični multimedijalni materijal terorističke organizacije Daesh u te svrhe”.

Operacija, koja je imala podršku marokanske obavještajne službe i Europola, ponovo je razotkrila tihi, ali opasan trend: korištenje sportskog sadržaja kao sredstva za radikalizaciju.

Salafitness nije samo još jedna fitnes rutina na društvenim mrežama. To je složen fenomen koji spaja religiju, fizički trening i digitalnu kulturu. Kako Altuna objašnjava, salafitness “teži stvaranju osjećaja izabranosti, posebne grupe koja ispunjava misiju, i koja, u konačnici, hoda po tankoj liniji između čvrstine, religijskog rigorizma i ekstremizma”.

U svom članku objavljenom u Hudson Institutu, Altuna ističe da hapšenja “salafitness influensera” u Španiji pokazuju koliko je lako prijeći granicu između samo-poboljšanja i radikalizacije.

Iako nisu svi praktičari salafitnessa ekstremisti, izolovana priroda i ideološka rigidnost pokreta stvaraju plodno tlo za radikalizaciju, posebno kada se kombinuju s uvjerljivom moći društvenih mreža. Neki od ovih kreatora sadržaja koriste retoriku poput “odbrane ummeta” i “biti dio vojske”, uz glorifikaciju fizičke izdržljivosti, što može dovesti do pogrešnog tumačenja njihovih namjera i, u nekim slučajevima, do radikalizacije njihovih, često marginaliziranih, pratilaca.

Altuna naglašava da salafitness ima najveći utjecaj na mlade ljude koji su u procesu izgradnje identiteta. “Ovi mladi profili, ponekad iskorijenjeni, s veoma značajnim izazovima u pogledu identiteta i pripadnosti, mogu pogrešno protumačiti ove ideje. Oni se mogu veoma brzo radikalizovati”, kaže istraživač.

Fenomen se proširio Evropom, uključujući Španiju, Veliku Britaniju, Njemačku, Belgiju i Nizozemsku. Naprimjer, nizozemski mediji su upozorili na Enesa Kürata, lidera fitnes grupe Full Force, koji je navodno promovirao stvaranje “ideološke vojske” kroz svoje objave, iako je on na Instagramu negirao optužbe, tvrdeći kako su njegove riječi pogrešno protumačene.

Kombinacija fizičke aktivnosti i radikalizma nije nova. Studija navodi da je značajan broj ljudi koji su pohađali klubove borilačkih sportova u regiji Kavkaza završio u džihadističkim organizacijama u Siriji i Iraku. Primjeri poput braće Tsarnaev, koji su izveli napad na Bostonskom maratonu, ili Abdoulakha Anzorova, koji je 2020. godine u Parizu ubio francuskog nastavnika Samuela Patyja, pokazuju kako borilački sportovi mogu postati platforma za radikalizaciju.

U Švicarskoj je džamija, koja je kasnije zatvorena, osnovala teretanu koja je promovirala borilačke vještine pod strogom interpretacijom islama. Ovo mjesto nije samo nudilo treninge, već je postalo i punkt za regrutovanje: osam učesnika napustilo je zemlju kako bi se pridružilo Islamskoj državi.

Salafitness nije ograničen samo na digitalni svijet. Počele su se pojavljivati segregirane teretane u kojima nema muzike ni slika, a Kur'an se neprestano reproducira. “Prelazak iz digitalnog u fizički prostor veoma je zabrinjavajući, jer tamo kontrola poruka svakako izmiče nadzoru organa reda”, kaže Altuna. “Iako to samo po sebi nije terorističko niti radikalizirajuće, svakako stvara probleme jer ovi prostori šire poruku koja je suprotna demokratskim principima tolerancije i suživota u našim društvima.”

Kombinacija religije i fizičkog treninga nije ekskluzivna za jednu ideologiju. Kroz istoriju, slični obrasci viđeni su u raznim radikalnim pokretima, poput grupa bijelih supremacista ili kršćanskih nacionalističkih milicija. Međutim, salafitness je jedinstven po svojem digitalnom dosegu i sposobnosti da privuče hiljade pratilaca. Ovaj fenomen pokazuje kako se naizgled bezazleni sadržaji, poput fitnes rutina, mogu iskoristiti za širenje ideologija koje potencijalno vode ka ekstremizmu, ostavljajući vlasti i društvo pred izazovom kako prepoznati i spriječiti ovu suptilnu, ali opasnu dinamiku. IZVOR: El Mundo