Panel je organiziran u sklopu Međunarodne konferencije “Una-Sava: Mostovi kulture, identiteta i zajedništva” koji se u ova dva dana održava u zagrebačkom hotelu Sheraton, u organizaciji Nackionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj

Panel u zagrebačkom hotelu Sheraton, posvećen gospodarskoj suradnji između Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske, održan je pod naslovom “Mogu li Hrvatska i BiH stvarati zajedničku vrijednost”, a glavna tema bila je jačanje privrednih veza između dviju zemalja, uz naglasak na prekograničnu suradnju, ulogu privrednih komora, izazove s kojima se suočavaju poduzetnici te potencijale u sektorima poput turizma, zelene ekonomije i digitalizacije.

Panel je organiziran u sklopu Međunarodne konferencije “Una-Sava: Mostovi kulture, identiteta i zajedništva” koji se u ova dva dana održava u zagrebačkom hotelu Sheraton, u organizaciji Nackionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj.

Tokom rasprave istaknuta je važnost prevladavanja političkih i administrativnih barijera kako bi se unaprijedila gospodarska razmjena i stvorili uvjeti za privlačenje investicija. Na paneli su govorili Anela Karahasan iz Privredne komore Federacije BiH te Nikica Pažin, ministar savjetnik Ambasade Hrvatske u BiH, privrednik s dugogodišnjim iskustvom u obje zemlje. Panel je vodio novinar Elvir Mešanović.

„Mi u Privrednoj komori Federacije BiH stojimo iza teze da privreda pokreće ekonomiju, a gospodarstvo ne poznaje granice“, kazala je Karahasan, dodajući kako kompanije iz BiH, ali i iz Hrvatske i drugih europskih zemalja, već djeluju bez obzira na političke barijere. Primjerice, članice Privredne komore Federacije BiH uključuju tvrtke iz Republike Srpske, Hrvatske i drugih zemalja, što pokazuje da poslovni subjekti ne vide granice kao prepreku.

Posebno je istaknuta suradnja između BiH i Hrvatske u području vanjskotrgovinske razmjene. „Vanjskotrgovinska razmjena između Hrvatske i BiH značajno je unaprijeđena. Privreda ne vidi političke barijere o kojima smo ranije govorili“, naglasio je Pažin, pozivajući se na podatke koji pokazuju porast trgovinske razmjene na razinu od 4,7 milijardi eura, od čega 2,78 milijardi ide u korist Hrvatske, a 1,92 milijarde u korist BiH.

Hrvatska je trenutno drugi najveći investitor u BiH s ulaganjima od oko 1,5 milijardi eura, što ukazuje na snažan gospodarski potencijal između dviju zemalja.

Privredne komore igraju ključnu ulogu kao posrednici između poduzetnika i vlasti. „Mi smo glas privrede. Privrednici se obraćaju nama, a mi prenosimo njihove potrebe vladinim institucijama“, istaknuto je tokom rasprave. Primjerice, Privredna komora Federacije BiH pokrenula je inicijative poput žigova „Izvorno domaće“ i „BH kvaliteta“, koji pomažu u prepoznavanju i promociji bosanskohercegovačkih proizvoda na međunarodnim tržištima. Ovi žigovi rezultat su javnih poziva na kojima su kompanije prošle rigorozne provjere kako bi dokazale kvalitetu svojih proizvoda.

Tokom pandemije COVID-19, suradnja između BiH i Hrvatske pokazala se ključnom. „U godinama korone najbolje se vidjelo da privreda ne vidi granice. Zajedno smo radili na otvaranju granica i prevladavanju prepreka“, kazala je Karahasan, ističući ulogu privrednih komora i vlada u osiguravanju nesmetanog protoka robe i usluga tijekom krize.

Mostarski sajam, tradicionalni događaj koji svake godine okuplja značajan broj hrvatskih i bosanskohercegovačkih kompanija, istaknut je kao primjer uspješne gospodarske suradnje. „Ove godine smo imali 655 izlagača, uključujući značajan broj hrvatskih kompanija. To pokazuje koliko je Mostarski sajam važan za povezivanje privrednika“, rečeno je na panelu. Uz Mostarski sajam, spomenut je i ECOBIS, ekološki sajam u Unsko-sanskom kantonu, koji pruža priliku za umrežavanje i promociju održivih poslovnih praksi.

Unatoč potencijalima, panelisti su istaknuli brojne prepreke s kojima se suočavaju poduzetnici. „Političke barijere, birokracija i nedostatak koordinacije između vlasti i privrede glavni su problemi“, naglasio je Pažin. Primjerice, donošenje odluke o minimalnoj plaći od 1000 maraka u BiH bez prethodnih konzultacija s privrednicima izazvalo je poteškoće za izvoznike, posebice u sektoru namještaja. „Veliki izvoznici, pogotovo namještaja koji se izvozi u Njemačku, postali su nekonkurentni preko noći jer je ta odluka ugrozila njihovu likvidnost“, objasnio je, dodajući da su slične odluke dovele do otpuštanja radnika u velikim trgovačkim lancima.

Birokratija je posebno izražena u BiH, gdje 50% zaposlenih radi u javnoj administraciji, u usporedbi s prosjekom EU od 18% i Hrvatskom s 24%. „Birokracija je rak rana i Hrvatskoj i BiH. Procedure za dobivanje građevinskih dozvola ili otvaranje poslova su prekomplicirane“, rekao je Pažin, pozivajući na reforme pravosuđa, borbu protiv korupcije i smanjenje administrativnih opterećenja.

Granični prijelazi također su istaknuti kao značajan problem. „Kamion s robom iz Cazina mora ići do Gradiške za fitosanitarnu inspekciju, što povećava troškove i usporava poslovanje“, objasnio je. Stoga je predložena organizacija konferencije u Bihaću posvećene problematici graničnih prijelaza, uz uključivanje stručnjaka iz obje zemlje kako bi se pronašla rješenja.

Turizam je identificiran kao sektor s ogromnim potencijalom za suradnju. „Hrvatsku je u 2024. godini posjetilo više od pola miliona turista iz BiH, s preko dva miliona noćenja. To je značajna brojka“, istaknuto je na panelu. Međutim, postavljeno je pitanje što BiH nudi za uzvrat. „Možemo li stvoriti zajedničke turističke rute, primjerice od Dubrovnika do Mostara ili Une?“, upitao je moderator Elvir Mešanović, na što je odgovoreno da postoje inicijative, ali da ih koče administrativne i logističke prepreke, poput dugih čekanja na granicama.

Primjer dobre prakse bila je organizacija „Dalmatinskog doručka“ u Sarajevu, koji je privukao veliki broj posjetitelja, ali slična inicijativa u Hrvatskoj nije uspjela zbog nedostatka financijske podrške. „Sajmovi i promotivne aktivnosti koštaju, a bez sufinanciranja države ili lokalnih vlasti, privrednici često ne mogu sami podnijeti troškove“, rečeno je.

Posebna pažnja posvećena je Unsko-sanskom kantonu, čiji potencijal u turizmu ostaje nedovoljno iskorišten. „Lokalne zajednice moraju stvoriti uvjete za investicije, poput oslobađanja od komunalnih naknada ili poreza na dobit“, sugerirano je, dodajući da bi obnova Unske pruge mogla značajno doprinijeti turističkom razvoju regije, iako je trenutno financiranje takvih projekata upitno.

Zelena i cirkularna ekonomija, digitalizacija te osnaživanje žena u poslovanju istaknuti su kao ključni sektori za buduću suradnju. „U BiH radimo na projektima poput plave ekonomije za ribarstvo, centra za maslinarstvo u Mostaru i ispitivanja kvalitete voda“, rekla je Anela Karahasan. Ovi projekti finansirani su kroz programe poput IPA Interact, a inicirani su na temelju potreba privrednika.

Posebno je naglašena važnost osnaživanja žena poduzetnica. „U Unsko-sanskom kantonu pokrenuli smo projekte za edukaciju žena u metalnom sektoru, posebice za poslove poput varenja. Zanimljivo je da, kada zaposlimo ženu, često se cijela obitelj vrati u BiH“, istakla je Karahasan, naglašavajući da ovakve inicijative imaju širi društveni utjecaj.

Problem nedostatka radne snage zajednički je izazov za obje zemlje. „U Hrvatskoj već uvozimo radnike iz Azije, dok u BiH još nije donesen zakon o stranim radnicima“, rekao je Pažin. U Unsko-sanskom kantonu pokrenuti su projekti za edukaciju nezaposlenih osoba, ali odliv radne snage ostaje značajan problem. „Mnogi rade u inozemstvu, ali su prijavljeni kao nezaposleni u BiH, što iskrivljuje statistiku“, objašnjeno je.

Javno-privatno partnerstvo (JPP) istaknuto je kao potencijalno rješenje za velike infrastrukturne projekte. „JPP omogućuje privatnim investitorima da ulože sredstva, dok projekt ostaje u vlasništvu lokalne zajednice. To je model koji BiH može učiti od Hrvatske“, rečeno je na panelu.

Okrugli sto zaključio je da gospodarska suradnja između BiH i Hrvatske ima ogroman potencijal, posebice u sektorima turizma, zelene ekonomije i digitalizacije. Međutim, političke barijere, birokracija i nedostatak koordinacije između vlasti i privrede ostaju ključni izazovi. Privredne komore igraju važnu ulogu u zagovaranju interesa poduzetnika, dok su sajmovi poput Mostarskog sajma i ECOBIS-a platforme za umrežavanje.

Unsko-sanski kanton, s bogatim prirodnim resursima i turističkim potencijalom, može postati ključna točka suradnje, ali samo ako se stvore uvjeti za investicije i prevladaju administrativne prepreke.