Najpoznatiji šejh tekije bio je Ismail Opijač, učitelj još glasovitijeg i poznatijeg šejha Mustafe Ejubovića, Šejha Juje. Kada je tekija postala tijesna, Opijač je izgradio drugu tekiju, hanikah medresu uz džamiju Derviš-paše Bajezidagića, u kojoj se isključivo proučavala Mesnevija.
Obnova najstarijeg objekta u Mostaru iz osmanskog perioda čiji su se tragovi koliko-toliko sačuvali do 21. stoljeća, tekije na Šehovini, pri kraju je.
Tekija na Šehovini, poznatija kao Opijačeva tekija prvi put se spominje u vakufnami Ibrahim-age Šarića, u kojoj je naglašeno da se iz njegova vakufa izdvaja plaća za nadzor nad upraviteljem vakufa. Tekija je izgrađena na lokalitetu koji je u Mostaru dugo nazivan Opijačevina. Članovi porodice Opijača u nekoliko generacija bili su šejhovi tekije. Historijski podaci govore da je tekija izgrađena prije njih. Pored vjerske, objekt je imao i svojevrsnu funkciju zaštite grada i Starog mosta od upada uskoka, hajduka, palikuća, uhoda i kavgadžija. Narodno predanje koje bilježi Husaga Ćišić kaže da su je izgradila dvojica braće sufija Prten-dede i Suknen-dede. Da je tekija zaista postojala i prije Opijača i prije Ibrahim-age Šarića, dokazuju četiri para četverougaonih nišana bez natpisa i bez turbana. Nišani su rađeni od tvrde pećinske sige, tipične za mostarske pećine. Raspon među nišanima je oko pet metara.
Ovo su najstariji šehidski nišani na području Mostara. Senad Mičijević smatra da je tekija osnovana krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Najpoznatiji šejh tekije bio je Ismail Opijač, učitelj još glasovitijeg i poznatijeg šejha Mustafe Ejubovića, Šejha Juje. Kada je tekija postala tijesna, Opijač je izgradio drugu tekiju, hanikah medresu uz džamiju Derviš-paše Bajezidagića, u kojoj se isključivo proučavala Mesnevija. Na osnovu ostataka tekije, može se zaključiti da je imala više prostorija: hodnik, semahanu, mejdan odaju (predavaonicu), turbe. Jedna od prostorija imala je i mihrab izdignut iznad nivoa poda. Cijeli prostor zauzima 350 metara kvadratnih. Tekija je stradala prilikom ulaska austrougarske vojske u Mostar. Odatle su Mostarci pružali otpor. Okupacione vlasti zabranile su njenu obnovu i upotrebu pa je stoga zapuštena i prepuštena zubu vremena.
Učesnici naučnog skupa “Mudrost rađa toleranciju”, u povodu 350. godišnjice rođenja Šejha Juje, održanog 29. septembra 2001. godine u Mostaru, pokrenuli su inicijativu o obnovi tekije na Šehovini. Prvi radovi urađeni su 2005, druga faza realizirana je 2013. godine. Cijeli lokalitet i sam objekt očigledno su čekali pogodno vrijeme i dostojnog donatora, tako da je 27. novembra 2019. potpisan protokol između Vakufske direkcije Islamske zajednice (IZ) u BiH i Direkcije vakufa Republike Turske o obnovi ili ponovnoj gradnji pet vakufskih objekata u Mostaru među kojima je i Opijačeve tekije na Šehovini.
Protokol podrazumijeva rekonstrukciju, odnosno ponovnu izgradnju objekata koji su u potpunosti porušeni nakon Drugog svjetskog rata zbog namjere tadašnjeg režima da od Mostara napravi grad bez munara. Protokolom je definirano osiguranje finansijskih sredstava od početka gradnje objekata do njihovog otvaranja.
Predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić ranije je njavio da će, kada obnova bude završena, Opijačeva tekija biti kuća nauke i izučavanja, s posebnim akcentom na izučavanje tradicije ovdašnjih muslimana. Postoji inicijativa Medžlisa IZ Mostar i Muftijstva mostarskog o osnivanju instituta u okviru Islamske zajednice BiH koji bi izučavao islamsku tradiciju muslimana Hercegovine.
