Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već da je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja.
Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti kazala je da zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i daju doprinos ekonomiji, te da se migracije moraju posmatrati mnogo šire.
– Generalno kada govorimo o imigracijama na zapadnom Balkanu, uvijek težimo izmijeniti narativ koji je dominirao do sada, a koji zapadni Balkan pozicionira isključivo kao regiju tranzita za migrante na putu za zapadnu Evropu. Međutim, projekti nam govore nešto drugačije – kazala je Lungarotti.
Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već da je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja.
Lungarotti je podsjetila da je IOM nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za zapadni Balkan koja je rezultat više od 100 konsultacija u cijeloj regiji sa uposlenicima, donosiocima odluka i migrantima radnicima.
– Strategija jednostavno identifikuje potrebu migranata radnika zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, neusaglašenosti vještina sa tržištem rada, ali i potrebom za snažnim rastom ako region želi postati dio Evropske unije – kazala je.
Tvrdi da svakako postoji potreba za migrantima radnicima te da su već prisutni na području regiona.
– Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdano oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost – pojasnila je.
Ona je također govorila i o promjenama u migracionim rutama u BiH te kazala da je zaista došlo do značajnog smanjenja broja nezakonitih ulazaka u zemlje zapadnog Balkana, ali da je to rezultat cijelog niza faktora.
Govoreći o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, Lungarotti je naglasila da je primarni cilj za cijeli zapadni Balkan da osiguraju da njihovi državljani popunjavaju dostupna radna mjesta, odnosno da daju doprinos ekonomiji.
– Ali istovremeno, politike koje omogućavaju veću inkluzivnost radne snage, mimo one domaće, ne bi bile dovoljne i treba ih dopuniti sa stranim radnicima. To su uglavnom privredne grane gdje postoji zaista velika potreba za radnom snagom, kao što su uslužne djelatnosti, turizam, proizvodnja, transport, građevina… Primarno, to su poslovi sa nižim kvalifikacijama odnosno vještinama na tržištu rada, ali i oni gdje su potrebne kvalifikacije – kazala je.
