Okružen s pet izraelskih naselja od istoka do zapada, grad sjeverno od Ramallaha često je meta nasilja doseljenika, uključujući podmetanje požara i bacanje kamenja.

Ayed Ghafri više ne dozvoljava svojoj djeci da se igraju u dvorištu. Palestinske stanovnike Sinjila na okupiranoj Zapadnoj obali proganja nedavni porast nasilja jevrejskih doseljenika nad Palestincima.

Okružen s pet izraelskih naselja od istoka do zapada, grad sjeverno od Ramallaha često je meta nasilja doseljenika, uključujući podmetanje požara i bacanje kamenja.

Međutim, napadi su se intenzivirali posljednjih mjeseci, prisiljavajući neke porodice da pobjegnu, a druge da ostanu zarobljene u kućama, u strahu za svoju sigurnost.

“Napadi su svakodnevni i česti jer je naselje izgrađeno pored naših domova”, rekao je Ghafri za Middle East Eye.

“Ne možemo ostaviti svoju djecu da se igraju sama vani iz straha za njihovu sigurnost”, dodao je.

Grupa doseljenika, u pratnji službenika naselja, kamenovala je Ghafrijevu kuću početkom prošlog mjeseca i prijetila mu smrću zbog pokušaja da dođe do svoje zemlje s aktivistima za ljudska prava.

Zatim, 21. aprila, kada su se Ghafri i grupa seljana približili području gdje su doseljenici nedavno podigli novi ispostavni položaj, ponovo su dočekani nasiljem.

„Bili smo grupa aktivista i volontera“, rekao je Ghafri.

„Čim smo stigli, doseljenici su nas napali. Zatim su vojnici ispalili suzavac, a jedan me je pogodio direktno u glavu.“

Zadobio je opekotine licu i vlasištu, kao i poteškoće s disanjem.

Istog dana, vojnici su ispalili suzavac na stanovnike koji su pokušavali zaštititi svoju imovinu, koju su doseljenici zapalili.

Ghafrijev rođak i bliski prijatelj, Wael Ghafri, umro je od gušenja nakon što su ga napali vojnici. Drugi mladić je teško ranjen.

Ghafrijeva kuća stoji na zemljištu koje je djelomično zauzelo naselje Ma'ale Levona, osnovano 1983. godine na teritoriji koja pripada Sinjilu – gradu od 7.500 stanovnika – i susjednim selima.

Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je konfiskovala još 70 dunama (sedam hektara) zemlje u vlasništvu Ghafrija i njegovih susjeda, navodeći vojne svrhe. Međutim, stanovnici optužuju vojsku da olakšava širenje naselja pod krinkom sigurnosti.

Nakon što su izgubili pristup svom poljoprivrednom zemljištu, stanovnici su počeli saditi usjeve u svojim dvorištima kako bi se prehranili. Ali čak su i ove improvizirane parcele uništene, jer su doseljenici doveli krave u susjedstvo da pasu.

Veliki zid

Izraelska vojska je 2023. godine također blokirala put koji vodi do naselja Muzayri'a, gdje živi Ghafri, zemljanim humcima, efektivno ga odvajajući od ostatka grada.

„Ako trebamo kupiti hljeb, na primjer, moramo pješačiti sedam kilometara do najbliže trgovine“, rekao je Ghafri za MEE.

Ponovljeni napadi doseljenika i vojnika od tada su protjerali mnoge stanovnike, otvarajući put daljnjim oduzimanjima zemljišta, rekao je.

Stanovnici 14 kuća u tom području bili su prisiljeni da ih napuste, bojeći se da bi mogle biti oduzete u bilo kojem trenutku pod prijetnjom nastavka nasilja.

„Suočili smo se s desetinama napada – vrata kuća su raznesena, žene i djeca pretučena“, objasnio je Ghafri.

„Nismo imali drugog izbora nego da preselimo svoje porodice.“

U septembru 2024. godine, Izrael je započeo izgradnju željeznog zida oko Sinjila.

Barijera, duga 1.500 metara i visoka 4,5 metara, dizajnirana je da odvoji grad od Rute 60 – glavnog autoputa koji se proteže od sjevera prema jugu i povezuje šest ključnih palestinskih gradova.

Zid će izolirati približno 8.000 dunama (80 hektara) privatnog poljoprivrednog zemljišta, prijeteći da odvojiti stanovnike od njihove imovine.

Nekoliko kuća suočava se s rizikom izolacije ili rušenja, efektivno opsjedajući grad i ozbiljno ograničavajući slobodu kretanja stanovnika.

Moataz Tawafsha, gradonačelnik Sinjila, rekao je za MEE da zid predstavlja ozbiljnu prijetnju životima i egzistenciji stanovnika grada.

Njegova izgradnja, rekao je, već je dovela do uništenja ogromnih površina poljoprivrednog zemljišta, iskorjenjivanja oko 300 stabala – uključujući 135 drevnih maslina – i rušenja potpornih zidova.

„Ovaj zid je dio izraelskog plana naseljavanja čiji je cilj izolacija grada od okolnih palestinskih područja“, rekao je Tawafsha.

Uz zid će se protezati sigurnosna cesta kojom redovno patrolira izraelska vojska.

Vojska je već pooštrila ograničenja za grad zatvaranjem glavnih ulaza, podizanjem vojne kapije na južnoj pristupnoj tački i postavljanjem privremenih vojnih kontrolnih punktova na drugim ulazima. Zid, upozorio je Tawafsha, dodaje još jedan sloj opsade.

Opisao je planiranu cestu kao nešto što ima “katastrofalne posljedice” za Sinjil, napominjući da bi odsjekao mnoge stanovnike i velika područja poljoprivrednog zemljišta.

To će također otežati pristup obližnjim gradovima poput Ramale i Nablusa, ostavljajući stanovnike ovisnima o vojno kontroliranoj kapiji i prisiljenima koristiti duge alternativne rute.

„Zid nameće kolektivnu kaznu stanovnicima Sinjila i pretvara grad u opkoljenu enklavu, okruženu ilegalnim jevrejskim naseljima, razdjelnim zidovima i zatvorenim vojnim kapijama“, dodao je.

„Kauboji“

Dok Izrael tvrdi da se zid gradi iz sigurnosnih razloga, stanovnici kažu da je to dio šire strategije za jačanje izraelske kontrole.

Mohammed Ghafri, čija je zemlja ugrožena, upozorio je da će, ako se zid završi, ova područja biti trajno izgubljena – na sličan način kao i zemlje koje je razdjelni zid odsjekao na drugim mjestima na Zapadnoj obali.

Njihove strahove pojačava prisustvo više ispostava koje su već uspostavili doseljenici. Stanovnici vjeruju da je cilj povezati ove ispostave, stvarajući pojas naselja koji odvaja sjevernu Zapadnu obalu od njenog centra.

Ghafri je opisao kako doseljenici koriste “kaubojsku” strategiju za preuzimanje zemlje – puštajući stoku da pase na palestinskom poljoprivrednom zemljištu, tvrdeći da je nenaseljeno.

“Mjesecima nismo mogli pristupiti našoj zemlji”, rekao je.

“Doseljenici su to iskoristili, pasući svoje krave i uništavajući naše sezonske usjeve.”

Oko 700.000 izraelskih doseljenika živi u otprilike 300 ilegalnih naselja širom Zapadne obale i okupiranog Istočnog Jerusalema, a sva su izgrađena otkako je Izrael zauzeo teritorije u sukobu 1967. godine.

Prema međunarodnom pravu, izgradnja naselja na okupiranoj teritoriji je ilegalna.

Od oktobra 2023. godine, izraelski doseljenici su uspostavili 60 novih ispostava širom okupirane Zapadne obale, prema podacima Komisije za otpor zidovima i naseljima Palestinske uprave.

Komisija je također izvijestila da su izraelske aktivnosti naseljavanja i s njima povezano nasilje doveli do raseljavanja 29 palestinskih zajednica u istom periodu.

To je uključivalo 311 porodica, ukupno oko 2.000 pojedinaca, koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove između 7. oktobra 2023. i kraja 2024. godine.