Premijer François Bayrou podržava prijedlog Senata o zabrani tog odjevnog predmeta na svim takmičenjima, čemu se protive neki ministri.

Prošlog augusta, tokom Olimpijskih igara u Parizu, odbojkaška utakmica između Španije i Egipta održana je podno Eiffelovog tornja. Španske sportašice takmičile su se u bikinijima, dok su Egipćanke nastupile u helankama, dugim majicama i pokrivene kose. Fotografija ilustrira najnoviju, ali ne i novu kontroverzu unutar francuske vlade vezanu uz islamski veo.

“Slika je bila sukob kultura: budući da se radilo o međunarodnom takmičenju, taj odjevni predmet nije bio zabranjen Egipćankama jer ga svjetska asocijacija dopušta, ali je bio zabranjen sportašicama koje su se takmičile pod francuskom zastavom zbog vladine odluke o njegovoj zabrani tokom Igara,” sažima u razgovoru za Le Figaro Vincent Chaudel, osnivač Opservatorija za sportski biznis.

Odluka francuske vlade, koju je tada vodio Gabriel Attal, već je izazvala kontroverzu. Sada je tekst Senata koji želi zabraniti marame na svim sportskim natjecanjima izazvao podjele unutar izvršne vlasti. Prijedlog zakona podnesen je u ovoj komori prije nešto više od mjesec dana, a premijer François Bayrou najavio je da će se o njemu raspravljati i u Skupštini.

Dva ministra su podržala prijedlog, ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau i ministar pravde Gérard Darmanin. Ministrica sporta Marie Barsacq i ministrica obrazovanja Elisabeth Borne javno su izrazile svoje rezerve. “Sportski tereni su neutralna mjesta gdje bi čovjek trebao moći gledati takmičenje bez potrebe da se pita o vjeri sudionika”, tvrdio je Gérard Darmanin.

Za ministricu sporta potrebno je izbjegavati “miješanje upotrebe ovog odjevnog predmeta s radikalizacijom” u sportu. Elisabeth Borne, druga po rangu u vladi, izrazila je podršku tome da same federacije definiraju vlastite interne propise. “Nikakav upadljiv vjerski simbol ne bi se smjelo nositi na sportskim natjecanjima”, takmičenjima naglasila je i Aurore Bergé, ministrica za ravnopravnost.

Oni to opravdavaju kao način sprječavanja vjerskog prozelitizma tokom sportskih aktivnosti i odbrane načela sekularizma, temelja francuske države, koje kaže da se vjera prakticira u privatnoj sferi, ali ne u javnim prostorima. S druge strane, ljevica, kao i organizacije poput Amnesty Internationala, osuđuju činjenicu da to stigmatizira muslimanske žene.

Prema Gillesu Clavreulu, bivšem savjetniku bivšeg predsjednika Françoisa Hollandea i bivšem međuministarskom delegatu za borbu protiv rasizma i antisemitizma, “ovaj prijedlog nastoji proširiti zabranu koja već utječe na neke sportove, poput fudbala. Ideja je harmonizacija, isti kriteriji za sve federacije.” Francuska fudbalska federacija zabranila je ovaj vjerski odjevni predmet na svojim takmičenjima, odluku koju su neke organizacije osporile pred Državnim vijećem. To tijelo, koje nadgleda usklađenost s Ustavom, podržalo je odluku.

Francuska ima gotovo sedam miliona muslimana, od kojih su mnogi djeca ili unuci imigranata iz bivših kolonija. To predstavlja 10% stanovništva. Rasprava o upotrebi vela stalna je tema u školama. Godine 2004. zabranjeno je nošenje vela u učionicama, a prije nešto više od godinu dana vlada je zabranila i abaju, tradicionalnu tuniku koju nose u muslimanskim zemljama.

“Tokom Olimpijskih igara, zabrana francuskim sportašicama da nose marame već je izazvala međunarodnu ljutnju. Sada francuske vlasti ne samo da ustrajavju na ovoj diskriminirajućoj zabrani, već je pokušavaju proširiti na sve sportove,” osuđuje Amnesty International.

“Uvijek postoji želja s obje strane da se veo iskoristi. Neki žele stigmatizirati muslimanske žene, a drugi žele dati prednost vjerskim pravilima nad građanskima,” objašnjava Chaudel. Prije nekoliko godina, Decathlon je prestao prodavati sportski veo koji je plasirao u Francuskoj nakon jake kontroverze u zemlji.