Trump je u obraćanju iz Bijele kuće rekao da je današnji dan “jedan od najvažnijih u američkoj povijesti” te da su Ameriku više od 50 godina pljačkale, silovale i iscrpljivale i neprijateljske zemlje, i saveznici.

Američki predsjednik Donald Trump sinoć je potpisao uredbu kojom SAD uvode carine zemljama širom svijeta od najmanje 10%. Na popisu je i Bosna i Hercegovina za koju SAD uvode carine od 35%.  Prema podacima Agencije za statistiku BiH bosanskohercegovački izvoz u SAD prošle godine je iznosio 233 maraka, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 633 miliona, i to je vjerovatno taj debalans o kojem Trump navodi. Nije dovoljno da kupujemo tri puta više američke robe nego oni naše, treba barem šest puta više. 

Trump je u obraćanju iz Bijele kuće rekao da je današnji dan “jedan od najvažnijih u američkoj povijesti” te da su Ameriku više od 50 godina pljačkale, silovale i iscrpljivale i neprijateljske zemlje, i saveznici.

Američki predsjednik je uveo carine od 25% na sve automobile proizvedene izvan SAD-a. Na uvoz robe iz Velike Britanije uveo je carinu od “samo” 10%. Za robu iz Kine, koju je Trump više puta prozvao zbog trgovinskog debalansa, uveo je carine od 34%. Ali to su samo dodatne carine, uz postojeće stopa po kojoj će se cariniti roba iz Kine iznosi ukupno 54%.

Kina će odgovoriti protumjerama

Carine na Kinu, drugog najvećeg izvoznika u SAD nakon Meksika, predstavljaju značajnu promjenu odnosa i eskalaciju trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija.

Kina je oštro kritizirala taj potez i obećala da će “odlučno poduzeti protumjere kako bi zaštitila svoja prava i interese.”

“Sjedinjene Države su odredile takozvane ‘recipročne carine’ na temelju subjektivnih i jednostranih procjena, što nije u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima i ozbiljno šteti legitimnim pravima i interesima uključenih strana. Riječ je o tipičnoj unilateralnoj nasilničkoj praksi”, saopćilo je kinesko Ministarstvo trgovine u četvrtak ujutro po pekinškom vremenu.

“Kina poziva Sjedinjene Države da odmah ukinu svoje jednostrane carinske mjere i da razlike sa svojim trgovinskim partnerima rješavaju putem ravnopravnog dijaloga.”

U srijedu objavljene mjere dodaju 34% “recipročnih” carina na postojeće 20-postotne takse na sav kineski uvoz u SAD. Od povratka na vlast u januaru, Trump je već uveo dva kruga dodatnih carina od po 10% na sav kineski uvoz, što je Bijela kuća opravdala potrebom za suzbijanjem priljeva ilegalnog fentanila iz Kine u SAD.

Kako bi zaobišle postojeće carine, neke kineske firme premjestile su proizvodnju u druge azijske zemlje. No, Trumpove nove carine na azijske države, također najavljene u srijedu, nanijet će dodatnu štetu Kini: Vijetnam će se suočiti s carinama od 46%, a kambodžanska roba s taksama od 49%.

Minimalne carine od 54% koje je Trump nametnuo Kini premašuju očekivanja mnogih analitičara i blizu su gornjoj granici od 60% koju je prijetio uvesti tijekom svoje predizborne kampanje.

Govoreći za ruske medije u Moskvi ranije ove sedmice, prije službene objave novih carina, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio je da će Peking “uzvratiti udarac” ako SAD nastavi s “ucjenama” u vezi s carinama.

Kina je brzo odgovorila na prethodne runde carina koje je ove godine uvela Trumpova administracija, uvevši vlastite ciljane takse na američki uvoz, uključujući određene poljoprivredne proizvode i goriva.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je u četvrtak kako su carine američkog predsjednika Donalda Trumpa veliki udarac za svjetsku ekonomiju koje će imati velike posljedice, poručivši kako je EU spremna odgovoriti protumjerama ako pregovori propadnu.

“Najava predsjednika Trumpa o univerzalnim carinama za cijeli svijet, uključujući Evropsku uniju, veliki je udarac za svjetsku ekonomiju. Duboko žalim zbog ovog izbora. Posljedice će biti ogromne”, rekla je von der Leyen na konferenciji za medije u četvrtak rano ujutro, uoči samita “Evropska unija-Srednja Azija”.

Von der Leyen je podsjetila kako su proteklih 80 godina trgovine između Evropske unije i Sjedinjenih Država dovele do rasta i prosperiteta, no pri tome je priznala kako globalni trgovinski sustav ima ozbiljne nedostatke te se složila s Trumpom da “drugi nepravedno iskorištavaju trenutačna pravila”.

Australski premijer Anthony Albanese rekao je u četvrtak na konferenciji za medije da Trumpova odluka o uvođenju carina nije “čin prijatelja” te je također poručio kako je narod taj koji će platiti najveću cijenu za ove “neopravdane” carine.

Burno na berzama

“Zbog toga naša vlada neće nastojati nametnuti recipročne carine. Nećemo se pridružiti utrci prema dnu koja vodi do viših cijena i sporijeg rasta”, naveo je.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duck-soo istaknuo je da, s obzirom na to da je globalni trgovinski rat postao stvarnost, vlada mora uložiti sve svoje sposobnosti kako bi prevladala trgovinsku krizu.

Naredio je hitne mjere podrške za kompanije koje će biti pogođene uvođenjem američkih carina od 25 posto, uključujući automobile, a od ministra industrije zatražio je da aktivno pregovara s Washingtonom kako bi se smanjio utjecaj carina.

Ministarstvo vanjskih poslova Brazila poručilo je kako brazilska vlada žali zbog odluke koju je američka vlada donijela, a kojom se na sav brazilski izvoz nameću dodatne carine od najviše 10 posto.

“Vlada razmatra sve moguće mjere, uključujući obraćanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kako bi osigurala reciprocitet u bilateralnoj trgovini te zaštitila legitimne nacionalne interese”, navodi se.

„Ovakve carine mogli bismo nazvati ‘gore nego u najgorem scenariju‘ kojeg se Wall Street plašio”, pišu analitičari Wedbusha u osvrtu na situaciju na tržištima.

Zbog toga su u četvrtak ujutro oštro pale cijene dionica na azijskim berzama. Japanski Nikkei indeks bio je oko 4,30 sati u minusu 2,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1,1 i 1,6 posto.

Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i EU, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih ekonomija, pa i recesiju.

„Najavljene carine daleko nadmašuju osnovna očekivanja i ako se odmah ne počne pregovarati o njihovom smanjenju, dramatično će porasti očekivanja o recesiji u američkoj ekonomiji”, kaže Tony Sycamore, analitičar u kompaniji IG market.

Zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, jutros su porasli kursevi japanskog jena i švicarskog franka, valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, dok je vrijednost američkog dolara prema košarici najvažnijih valuta znatno pala.

Cijena zlata, koje se također smatra sigurnim utočištem, kreće se, pak, na rekordnim razinama, iznad 3.160 dolara po unci.

Očito je, kažu analitičari, da slijedi težak dan na svjetskim berzama jer će američke carine naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu ekonomije.

S obzirom da će se naplaćivati 10-postotne carine na sav uvoz u SAD, kao i dodatne carine na uvoz iz pojedinih zemalja od 20, pa i više posto, vjerojatno će porasti i inflacija.

„Čini se da je efektivna carinska stopa na sav uvoz u SAD dosegnula najviše razine u više od jednog stoljeća”, kaže Ben Wiltshire, strateg u Citiju.