Ono što je simptomatično u ovoj priči jeste da ako sada država BiH i Federacije BiH podmetnu leđa da isplate dug Republike Srpske, samo da se izbjegne prinudna naplata od BHANSA, onda se stvara model za buduće naplate dugova. A ovo je tek predvorje finansijskog pakla koji je napravio Milorad Dodik.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja se danas održava u Sarajevu razgovara se, između ostalog, o načinima kako isplatiti dug Republike Srspke preduzeću Viaduct iz Slovenije.

Jedna od ideja jeste i ona koju pokušava SDP-ova zastupnica Ermina Salkičević – Dizdarević staviti na dveni red sjednice, a ukratko, podrazumijeva, da se “iz višegodišnjih kapitalnih projekata koji nisu okončani i ne postoji obligacioni odnos s nekom ugovornom stranom, privremeno izuzmu sredstva tih kapitalnih projekata bez ugrožavanja funkcionisanja institucija kojima su ta kapitalna sredstva dodijeljena i isfinansira taj dug koji više ne može čekati i košta svakog poreskog obveznika u BiH”. dakle, ona predlaže da plati država, a ne Republiak Srpska koja je napravila dug, odnosno koja je izgubila spor sa “Viaductom”.

Razumnija od nje bila je poslanica Mira Pekić, koja je u ime Kluba poslanika SDS-PDP-Lista za pravdu i red objasnivši da ovaj Klub smatra da je ovo posao Vijeća ministara BiH, te je zatražila da se zastupnicima dostavi Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu “Viaduct” između RS-a i Vijeća ministara BiH.

Ono što je simptomatično u ovoj priči jeste da ako sada država BiH i Federacije BiH podmetnu leđa da isplate dug Republike Srpske, samo da se izbjegne prinudna naplata od BHANSA, onda se stvara model za buduće naplate dugova. A ovo je tek predvorje finansijskog pakla koji je napravio Milorad Dodik. Naime, više od dvije decenije poznata je praksa Dodikove vlasti da dodjeljuje, oduzima i prepordaje koncesije, stavrajući uslove da se pojedinci bliski Dodiku bogate na koncesijama.

Zapravo je sve dobro smišljeni plan, da poreski obveznici plate dugove, a da novac ode u privatne džepove. Zato i jeste moguće da tašna-mašna firma bez zaposlenih dobije arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada Republike Srpske odbila nagodbu u iznosu od milion eura. Zbog čega je odbijena nagodba? Možda zbog većeg kolača za privatne džepove?

No, sudeći premaizvještaju o radu Pravobranilaštva BiH, pred Republikom Srpskom i BiH je još jedna identična arbitraža – vjetropark „Trusina“. Ovaj put riječ je o 102 miliona eura. Advokatska kancelarija „Baroš“, koja je inače zastupala i Viaduct, obratila se Vijeću ministara BiH opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 miliona eura.

„Kermas energija“ iz Zagreba je većinski vlasnik „Eol Prvi“ iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka „Trusina“. Projekat nikada nije započet, jer „Kermas energija“ nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada RS je 2019. godine raskinula ugovor o koncesiji. „Kermasov“ pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za podsticaj bez pravnog osnova.

Ovaj put Republika Srpska bije bitku sa jednim od najbogatijih Hrvata Dankom Končarom koji stoji iza „Kermas energije“ koja je osnovana upravo 2012. godine. I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženo je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio.

Nadalje, „Elektrogospodarstvo Slovenije“ pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu i to protiv Republike Srpske koja Slovencima treba da isplati 372 miliona KM (245 miliona plus 127 miliona za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobranilaštva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se se u Vašingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura.

Po ugledu na Slovence je „Hrvatska elektroprivreda“ uputila zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona eura s pripadajućim kamatama.

Prema tome, Bosnu i Hercegovinu čeka isplata oko dvije milijarde maraka za sporove koji su pokrenuti protiv Republike Srspke, a to su samo oni za koje se zna i za koje se mogu pronaći podaci u izvještajima Pravobranilaštva BiH. Naravno, pod uslovom da sudovi presude protiv BiH.