Prema riječima Ersoya, TÜYEK upravlja jednom od najvećih zbirki rukopisa u svijetu, koja uključuje više od 784.000 rukopisa i rijetkih štampanih djela. Na digitalnoj platformi nalazi se bibliografska evidencija za oko 640.000 djela, dok je 483.600 rukopisa dostupno i u formi digitalnih slika. Digitalni sistem bilježi gotovo 27.000 registrovanih korisnika, a broj posjetilaca dostigao je 1,15 miliona.

Ministar kulture i turizma Turske Mehmet Nuri Ersoy, kako prenose turski mediji, saopćio je da je broj rukopisa koje ova zemlja posjeduje 784.000, što predstavlja značajnu prekretnicu u očuvanju kulturne baštine. Ovaj podatak objavljen je tokom otvaranja izložbe „Čuvar naše prošlosti: A. Süheyl Ünver“ u biblioteci Rami, gdje je dio tog naslijeđa predstavljen javnosti.

Zahvaljujući radu Institucije za rukopise Turske (TÜYEK), kroz procese digitalizacije, restauracije i izdavaštva, stotine hiljada djela postale su dostupne akademskoj zajednici, dok su milioni korisnika širom svijeta pristupili ovoj kolekciji putem interneta.

Prema riječima Ersoya, TÜYEK upravlja jednom od najvećih zbirki rukopisa u svijetu, koja uključuje više od 784.000 rukopisa i rijetkih štampanih djela. Na digitalnoj platformi nalazi se bibliografska evidencija za oko 640.000 djela, dok je 483.600 rukopisa dostupno i u formi digitalnih slika. Digitalni sistem bilježi gotovo 27.000 registrovanih korisnika, a broj posjetilaca dostigao je 1,15 miliona. Djela su pregledana više od 5,2 miliona puta, dok ukupan broj pregleda stranica prelazi 13 miliona, što, kako je istaknuto, pokazuje veliki međunarodni interes za ovu zbirku.

Ersoy je naglasio da se aktivnosti ne zaustavljaju samo na očuvanju, već obuhvataju i detaljno katalogiziranje, digitalizaciju i naučna izdanja. Djela iz oblasti književnosti, historije, prava, medicine, islamskih nauka, matematike i astronomije ponovo su objavljena kroz prevode, kritička izdanja i faksimile. Kao rezultat tih aktivnosti, akademskoj zajednici predstavljena je zbirka od ukupno 357 tomova sa 244.194 stranice, a ova izdanja dostupna su i besplatno u elektronskom formatu.

U okviru očuvanja rukopisa, istaknuta je i uloga restauracijskog centra u biblioteci Rami, gdje je do sada obnovljeno oko 5.000 djela, dok su desetine hiljada prošle procese čišćenja i zaštite.

Kroz izdavačke projekte ponovo su predstavljena djela značajnih historijskih ličnosti poput imama Buharije, Ibn Sine, Ibn Halduna, Mevlane, Fuzulija, Bakija i Matrakčija Nasuha. U sklopu projekta „1001 djelo“ ova djela se ponovo približavaju široj javnosti putem prevoda i faksimilnih izdanja.

Poseban dio izložbe posvećen je naslijeđu A. Süheyla Ünvera, koji je bio i ljekar i istraživač kulturne baštine. On je 1974. godine donirao gotovo 1.800 svesaka, 1.250 dosjea i brojne arhivske materijale biblioteci Sulejmaniji, čime je formiran vrijedan arhiv.

Ersoy je podsjetio da je Ünver bio među rijetkima koji su nosili titulu redovnog profesora, te da je za svoj rad dobio brojne nagrade, uključujući i Predsjedničku nagradu za kulturu i umjetnost 2016. godine.

Najavljeno je i pokretanje novih projekata u okviru izložbe, uključujući izdavanje posebne knjige posvećene Ünveru, kao i organizaciju stručnih programa i dodatnih publikacija iz oblasti tradicionalnih turskih umjetnosti.