S obzirom na nove carinske politike koje najavljuju velike svjetske sile, Turska je, prema riječima ministra finansija, u boljoj poziciji u odnosu na zemlje koje su snažno zavisne od izvoza.
U jeku sve izraženijih globalnih ekonomskih nestabilnosti, turski ministar finansija Mehmet Şimşek poručio je da nedavne turbulencije na domaćem tržištu neće ostaviti dugoročne posljedice na ekonomiju Turske. Şimşek je istakao da je aktuelni ekonomski program, koji provodi vlada, donio konkretnu stabilizaciju i ojačao otpornost turske ekonomije na unutrašnje i vanjske šokove.
„Zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli, značajno smo smanjili ranjivosti sistema i ojačali otpornost na promjene u globalnom finansijskom okruženju,“ rekao je Şimşek. Prema njegovim riječima, trenutni program štednje, fiskalne discipline i strukturnih reformi već pokazuje rezultate, a oporavak ekonomije odvija se u skladu s planom.
On je dodao da se Turska danas nalazi u povoljnijem položaju za suočavanje s globalnim izazovima nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
Jedna od ključnih tema Şimşekovog izlaganja bila je inflacija. Iako je turska lira nedavno zabilježila pad od 3 do 3,5 posto u odnosu na američki dolar, ministar vjeruje da će to imati samo ograničen utjecaj na inflaciju u aprilu.
„Generalno, inflacija je u padu i nastavit će padati. Jer smanjenje inflacije je naš prioritet,“ poručio je Şimşek. Vlada je zacrtala cilj da inflacija dosegne jednocifren nivo do 2027. godine, i taj cilj, kako ističe, ostaje nepromijenjen.
Osvrćući se na kretanje premije osiguranja od rizika (CDS), Şimşek je naglasio da su kratkoročne oscilacije pogrešno tumačene kao znak trajne nestabilnosti. Ukazao je da je u kontekstu najavljenih protekcionističkih mjera SAD-a, Turska zabilježila manji rast CDS-a u poređenju s mnogim drugim ekonomijama u razvoju.
„To jasno pokazuje da tržišta i investitori prepoznaju napredak koji Turska ostvaruje,“ rekao je.
Ministar finansija naglasio je i pozitivne efekte pada cijena nafte na tursku ekonomiju. Turska, kao zemlja zavisna od uvoza energenata, ostvaruje znatne uštede koje pomažu u smanjenju bruto vanjskih finansijskih potreba.
„Ako cijene nafte ostanu na sadašnjem nivou, ne očekujemo nikakve probleme u pogledu deficita tekućeg računa ove godine,“ rekao je Şimşek.
U svom obraćanju, Şimşek je naglasio važnost prelaska s modela brzog, ali neodrživog rasta na model koji se temelji na stabilnoj domaćoj potražnji i umjerenoj inflaciji.
„Rast BDP-a u Turskoj danas dominantno dolazi iz domaće potražnje. Brz rast donosi i rizik od inflacije i deficita, zbog čega naš program teži održivijem i uravnoteženijem razvoju,“ pojasnio je ministar.
S obzirom na nove carinske politike koje najavljuju velike svjetske sile, Turska je, prema riječima ministra, u boljoj poziciji u odnosu na zemlje koje su snažno zavisne od izvoza.
„Turska ima nižu zavisnost od izvoza u poređenju sa sličnim ekonomijama, što znači da će utjecaj protekcionističkih mjera na našu ekonomiju biti manji,“ izjavio je Şimşek.
Na kraju, ministar finansija je istakao da budžetski deficit pokazuje silazni trend, zahvaljujući odgovornoj fiskalnoj politici i naprednoj poreskoj politici. Administrativna povećanja cijena, kako je rekao, drže se u okvirima inflacijskih ciljeva, čime se dodatno doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti.
Izlaganje ministra finansija Mehmeta Şimşeka ulijeva optimizam u pogledu daljeg razvoja turske ekonomije. Uprkos izazovima kao što su deprecijacija lire, volatilnost na tržištu i globalne protekcionističke politike, Turska pokazuje visoku otpornost, a reformski kurs daje konkretne rezultate. Ako se trenutni trendovi nastave, Turska bi mogla ući u novu fazu ekonomskog rasta koji je stabilniji, uravnoteženiji i dugoročno održiv.