Nakon Grindra i Horneta, turski sudovi donijeli su odluke o blokiranju pristupa nizu LGBT aplikacija za upoznavanje, što javnost vidi kao zaštitu tradicionalnih porodičnih vrijednosti.

U Turskoj je tokom juna 2026. godine blokiran pristup većem broju LGBT aplikacija za upoznavanje i društveno umrežavanje, čime je nastavljen trend ograničavanja ovakvih platformi koji traje više od deset godina.

Prema objavljenim sudskim odlukama, pristup aplikacijama HeeSay, Taimi, SCRUFF, Jack'd, Surge, ROMEO, BEARWWW, Shuggr i Daddyhunt blokiran je odlukom Istanbulskog 5. krivičnog mirovnog suda od 12. juna 2026. godine. Nekoliko dana ranije blokiran je i Hornet, dok je Grindr nedostupan u Turskoj još od 2013. godine.

Organizacije koje se bave LGBT pravima govore o ograničavanju pristupa određenim digitalnim platformama, dok turska javnost smatra da država ima pravo regulisati sadržaje i aplikacije koje smatra nespojivim sa društvenim vrijednostima zemlje.

Turska posljednjih godina otvoreno vodi politiku jačanja porodičnih vrijednosti. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan više puta je izjavio da porodicu vidi kao temelj društva te je naglašavao važnost zaštite tradicionalne porodične strukture. Slične stavove zastupaju i brojne nevladine organizacije i vjerske institucije u zemlji.

U tom kontekstu, blokiranje LGBT aplikacija za dio javnosti ne predstavlja pitanje tehnologije nego pitanje društvene politike. Njihov stav je da država, kao što reguliše kockanje, narkotike ili određene oblike sadržaja na internetu, ima pravo donositi odluke i o platformama koje smatra štetnim za društveni model koji želi zaštititi.

Turska pritom nije jedina država koja ograničava pojedine aplikacije zbog društvenih ili moralnih razloga. Različite zemlje širom svijeta blokiraju ili ograničavaju određene internet servise pozivajući se na nacionalne zakone, javni moral, vjerske norme ili zaštitu maloljetnika.

Zanimljivo je da je Grindr, jedna od najpoznatijih LGBT aplikacija na svijetu, u Turskoj blokiran još 2013. godine. Uprkos tehnološkim promjenama i razvoju digitalnih platformi, zabrana je ostala na snazi više od deset godina, što pokazuje da se ne radi o privremenoj odluci nego o dugoročnoj državnoj politici. Najnovije zabrane pokazuju da turske vlasti nastavljaju istim smjerom. Bez obzira na kritike koje dolaze iz pojedinih međunarodnih organizacija, za građane Turske ove odluke predstavljaju nastavak politike koju smatraju legitimnim pravom države da uređuje javni prostor u skladu sa vlastitim zakonima i društvenim vrijednostima.

Turska je među državama koje su jasno pokazale da pitanje digitalnih platformi ne posmatraju samo kroz prizmu tehnologije, već i kroz prizmu društvene i kulturne politike. I ovo nije jedina zabrana koju je Turska uvela kada je u pitanju djelovanje LGBT zajednice. Turska već godinama vodi restriktivnu politiku prema javnim LGBT okupljanjima. Istanbulska Povorka ponosa, posljednji put je održana bez zabrane 2014. godine. Od 2015. godine vlasti u Istanbulu svake godine zabranjuju održavanje Povorke ponosa, najčešće pozivajući se na sigurnosne razloge, javni red i mir ili zaštitu društvenih vrijednosti.

Tako je do 2026. godine zabrana istanbulske Povorke ponosa na snazi već jedanaest godina zaredom. Tokom tog perioda pojedine grupe aktivista pokušavale su organizirati okupljanja uprkos zabranama, nakon čega su uslijedile policijske intervencije i privođenja.