Prema riječima američkog državnog sekretara Marca Rubia, razgovori u Saudijskoj Arabiji uključuju mogućnost izmjene granica kako bi se postigao sporazum. U međuvremenu, Rusija drži 20% ukrajinskog teritorija pod svojom kontrolom, gdje i dalje postoje izvještaji o represiji, mučenju i prisilnim deportacijama.
Donald Trump otvoreno je priznao da pregovori o Ukrajini nadilaze jednostavno primirje i uključuju redefiniranje granica i podjelu teritorije, strategiju koja je do sada bila neprihvatljiva kako za same Ukrajince tako i za njihove NATO saveznike. Na sastanku u Ovalnom uredu s generalnim sekretarom Saveza, Markom Rutteom, američki je predsjednik jasno dao do znanja da se već razgovara o tome koja će područja ostati pod kontrolom Ukrajine, a koja će pripasti Rusiji, javio je ABC.
“S Ukrajinom smo se svađali oko teritorija. Komadići teritorije koji će ostati i koji će biti izgubljeni… Radi se o elektrani. Vrlo velikoj elektrani. Ko će dobiti elektranu”, rekao je Trump, potvrdivši da je Bijela kuća voljna prihvatiti teritorijalne izmjene kao dio sporazuma s Moskvom. Ovakvo stajalište moglo bi izazvati jake napetosti kako s europskim partnerima, koji su podržali Kijev milijardama u vojnoj i humanitarnoj pomoći, tako i unutar Ukrajine, gdje se svaki ustupak Rusiji smatra neprihvatljivim.
Trump je tako potvrdio da je kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporizhzhia, koju je Rusija okupirala od 2022. godine, jedna od ključnih tačaka pregovora. Njegova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Ukrajina prihvatila 30-dnevni prekid vatre koji je predložio Washington, pod uslovom da ga Moskva takođe poštuje.
Prema riječima američkog državnog sekretara Marca Rubia, razgovori u Saudijskoj Arabiji uključuju mogućnost izmjene granica kako bi se postigao sporazum. U međuvremenu, Rusija drži 20% ukrajinskog teritorija pod svojom kontrolom, gdje i dalje postoje izvještaji o represiji, mučenju i prisilnim deportacijama.
Američki predsjednik ne samo da je govorio o Ukrajini, nego je susret s Rutteom iskoristio i da ga pritisne prijedlogom koji nije ostavljao prostora za tumačenje: aneksija Grenlanda, teritorije Danske, takođe članice NATO-a, strateški je prioritet. “Sjedim s čovjekom koji bi mogao biti ključan. Ovo nam je potrebno za međunarodnu sigurnost, a ne samo za nacionalnu sigurnost”, rekao je Trump, opravdavajući potrebu za kontrolom arktičkog otoka u smislu globalne odbrane.
Dok napreduje u razgovorima s Putinom i poduzima korake prema prekidu vatre u Ukrajini, Trump je pooštrio svoj diskurs prema svojim evropskim partnerima, zahtijevajući veće ekonomske doprinose i ustupanje strateških teritorija pod argumentom da SAD ne mogu nastaviti same održavati globalnu sigurnost. Ovim stavom predsjednik pojačava svoj pritisak na NATO i nastoji redefinisati odnos snaga unutar Saveza.
Usred bujice prijekora, pritužbi i zahtjeva, Trump je, govoreći o sebi u trećem licu, rekao: “Kada je Trump došao na vlast, novac je počeo pristizati u NATO kao što nikada prije nismo vidjeli. Došle su stotine miliona, zapravo, vjerovatno blizu 600 milijardi dolara i NATO je s te tačke gledišta ojačao. A sada to moramo mudro iskoristiti i okončati rat.“
Što se tiče Trumpa, nije jasno misli li na direktne doprinose NATO-u, koji su relativno mali, ili na odbrambenu potrošnju svake zemlje, s ciljem od 2% BDP-a koji zemlje poput Italije ili Španije još nisu ispunile. Na pitanje o tim kršenjima i o mogućem širenju Saveza, Trump je izbjegao dati više detalja.
Nadalje, Trump je na sastanku ostavio otvorenom mogućnost susreta s Vladimirom Putinom u ključnom trenutku za sukob u Ukrajini. Izjavio je da bi “volio” razgovarati s Rusom i da su “mnogi detalji konačnog sporazuma” o ratu već raspravljeni. Istakao je kako se “nada da će Rusija učiniti pravu stvar” što se tiče prihvatanja primirja i napomenuo da Washington “prima informacije da stvari u Rusiji idu dobro”. Međutim, jasno je dao do znanja da se sukob mora uskoro riješiti. “Želimo da to prestane”, rekao je. “To je ogroman trošak za Sjedinjene Države i druge zemlje.”
U međuvremenu, ministri vanjskih poslova G-7, predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, SAD-a i EU, od juče se na dva dana sastaju u turističkom gradiću La Malbaie, u Quebecu, na susretu koji je nekada bio skladan. Međutim, američko-kanadski odnosi su se pogoršali zbog stalnih provokacija od strane Trumpa, koji je opisao Kanadu kao “51. državu Amerike” i nazvao bivšeg premijera Justina Trudeaua njenim “guvernerom”.
