Istražitelji će morati utvrditi da li je ova mreža koristila obavještajne agente pod diplomatskim pokrićem kao zaposlenike Stalne misije Mađarske dok je Várhelyi bio ambasador. Cilj bi bio doći do povjerljivih dokumenata i osjetljivih informacija od interesa za vladu nacionalističko-populističkog premijera Viktora Orbána, koja je u dugotrajnom sporu s EU.

Brisel je grad koji vrvi špijunima. Rusi, Iranci, Izraelci, Kinezi… Svi se oni kreću unaokolo, tražeći informacije unutar evropskih institucija i NATO-a ili dobijajući obavještajne podatke od stotina organizacija sa sjedištem u belgijskoj prijestolnici. Sada je skandal evropske špijunaže potresao EU i diplomatske krugove u glavnom gradu. Evropska komisija istražuje da li je mađarska obavještajna služba radila na regrutovanju mreže špijuna među evropskim zvaničnicima. I, prije svega, da li je njen sadašnji komesar za zdravlje i zaštitu potrošača, Mađar Olivér Várhelyi, bio upoznat s aktivnostima ove mreže.

Istražitelji će morati utvrditi da li je ova mreža koristila obavještajne agente pod diplomatskim pokrićem kao zaposlenike Stalne misije Mađarske dok je Várhelyi bio ambasador. Cilj bi bio doći do povjerljivih dokumenata i osjetljivih informacija od interesa za vladu nacionalističko-populističkog premijera Viktora Orbána, koja je u dugotrajnom sporu s EU.

Optužbe, koje je otkrio mađarski istraživački medij Direkt36 u saradnji s belgijskim i njemačkim medijima, protežu se od 2012. do najmanje 2018. godine. Fokusiraju se na mađarsko predstavništvo pri EU, koje je Várhelyi vodio od 2015. do 2019. godine, kada je postao evropski komesar (prvi za proširenje i susjedstvo), čime je osigurao značajnu poziciju unutar institucija EU.

Kampanja blaćenja

Mađarska vlada je negirala sve optužbe, nazivajući ih dijelom “kampanje blaćenja”. Ali činjenica ostaje da interni sigurnosni tim Evropske komisije istražuje slučaj, što je predsjednica Ursula von der Leyen shvatila vrlo ozbiljno. Njemački konzervativac pozvao je mađarskog komesara, koji je godinama, kao dobar predstavnik Mađarske, također bio najproblematičniji komesar. “Predsjednik je pitao komesara da li je svjestan pokušaja regrutacije mađarskih obavještajnih službi usmjerenih na osoblje EU dok je bio u Stalnom predstavništvu u Mađarskoj. Komesar je rekao da nije svjestan”, izvijestio je glasnogovornik Komisije.

Slučaj je otkrio funkcionisanje mađarskog špijunskog aparata unutar EU, koje je ponekad prilično nespretno. Direkt36 i njegovi istraživački partneri prepričavaju kako je agent V., sada potpukovnik koji radi u Budimpešti, a koji je 2015. godine djelovao pod diplomatskim pokrićem u Briselu, kontaktirao mađarske evropske zvaničnike kako bi ih regrutovao kao doušnike.

V., koji je, prema svojim dužnostima u diplomatskoj misiji, bio direktno odgovoran Várhelyiju, volio se sastajati sa svojim potencijalnim agentima u jednom briselskom parku. „Bio je vrlo prijateljski nastrojen i inteligentan čovjek. Već tada sam znao da je mađarski obavještajni oficir i da je njegova diplomatska pozicija samo paravan“, rekao je za Direkt36 jedan od pogođenih zaposlenika EU .

Ono što nije znao jeste da ga V. želi regrutovati. Ali je pokušao. A pošto je špijun znao da zvaničnika novac ne zanima posebno, ponudio mu je da favorizuje i podrži jednu od organizacija s kojima je sarađivao i predočio mu ugovor na potpis. Zvaničnik, osjećajući se nelagodno, odbio je ponudu.

Ili uzmimo slučaj E., koji je stigao kao veza za mađarske obavještajne službe u Briselu i koji je volio pozivati evropske zvaničnike u Budimpeštu. „Obojica smo Mađari, radimo za isti cilj“, čak je rekao i jednom zaposleniku Evropske komisije. Ovaj zvaničnik je to spomenuo drugom Mađaru koji je radio za Evropsku komisiju i saznao da mu se E. također obratio. Ubrzo nakon toga, obojica su se iznenadili kada su saznali da je mađarski špijun također nastavio raditi u evropskim institucijama kao jedan od nacionalnih stručnjaka na privremenom radu. Zvaničnici su napisali pismo odjelu za sigurnost Komisije, ali ništa nije učinjeno.

Prikupljanje informacija putem razgovora je legalno. Ali ako diplomata plati za to ili natjera nekoga da potpiše dokument (kao što su E. i V. namjeravali učiniti), oni krše Ženevsku konvenciju, koja reguliše diplomatske odnose. „Svi pretpostavljamo da zemlje imaju špijunske mreže, ali da to radi prijateljska, saveznička zemlja je, blago rečeno, neukusno. I, ovisno o slučaju, može biti ozbiljno“, kaže obavještajni izvor iz jedne evropske zemlje.

Prijateljsko špijuniranje

„Špijuniranje među prijateljima je neprihvatljivo“, rekla je Angela Merkel, tadašnja kancelarka Njemačke, američkom predsjedniku Baracku Obami 2013. godine, nakon što su ove prakse Washingtona izašle na vidjelo.

Ali Mađarska godinama nije prijatelj Brisela. Vlada nacional-populiste Orbána, koji se smatra najbližom zemljom Kremlju u EU, suočava se s ozbiljnim sukobima zbog svog autoritarnog skretanja, kontrole medija i pravosuđa. Ove politike, koje su u suprotnosti s vladavinom prava u EU, dovele su i do zamrzavanja njenih evropskih fondova.

Položaj Mađarske unutar EU također znači da ona ima malo utjecajnih pozicija u institucijama EU. Stoga su agenti u Budimpešti dobili zadatak da prikupljaju informacije kako bi nadoknadili ovaj nedostatak utjecaja, prema Direkt36 i njegovim partnerima. Dobili su upute da pribavljaju i prenose povjerljive informacije – poput zapisnika sa sastanaka, podataka o budžetu i otvorenih istraga – te da utječu na dokumente i analize u korist Orbánove vlade.

Postoje izvještaji da su mađarski agenti ne samo špijunirali EU u Briselu, već su i stavili pod nadzor osoblje Evropskog ureda za borbu protiv prevara, koji je istraživao optužbe za korupciju u Mađarskoj protiv kompanije u vlasništvu Orbána koja je primala javna sredstva.

Mađarski špijunski skandal nastavlja eskalirati. Sada grupa od najmanje 60 akademika iz više od 30 zemalja zahtijeva odgovore od Evropske komisije. Pozivaju Ursulu von der Leyen da zahtijeva ostavku komesara Várhelyija kako bi se zaštitio “integritet Komisije i održalo povjerenje javnosti u institucije EU”, te da se Mađar prijavi Sudu pravde kako bi zatražila njegovu obaveznu ostavku i odgovarajuće sankcije.

Izvor: El Pais