Obimni radovi na čišćenju i iskopavanju ispod Aje Sofije u Istanbulu razotkrili su fascinantnu mrežu podzemnih tunela, drevnih ulica i grobnih komora. Nova otkrića dokazuju da je ovaj znameniti spomenik, osim svoje duhovne i vjerske uloge, u prošlosti služio i kao ključni logistički centar te masivna vodovodna stanica koja je napajala čitavu okolnu regiju
Čišćenje i iskopavanja provedena ispod historijske Aje Sofije u Istanbulu otkrili su skrivene tunele, drevne ulice i grobne komore koji su ovu građevinu pretvorili u masivni vodovodni centar. Ovaj podzemni svijet, koji nosi tragove iz rimskog doba, otkriva složenu infrastrukturu koja daleko nadilazi samo vjerovanje u sveto mjesto.
Aja Sofija, koja se uzdiže u samom srcu Istanbula i koja je stoljećima bila centar civilizacija, nastavlja osvjetljavati historiju ne samo svojom veličanstvenom arhitekturom iznad zemlje, već i kolosalnim misterijama koje skriva u svojim dubinama. Zahvaljujući nedavnim obimnim radovima na čišćenju i iskopavanju, ispod ovog historijskog objekta, jednog od najvažnijih spomenika kulturne baštine Turske i svijeta, otkriven je skriveni svijet tunela koji podsjeća na prostranu mrežu podzemne željeznice. Inče poznata isključivo kao veličanstveno bogomolja, Aja Sofija u svojim temeljima čuva višeslojni i zapanjujući infrastrukturni sistem.
Različiti podzemni prostori dokazuju da je ovo područje kroz historiju korišteno u vrlo različite svrhe. Istraživanja su otkrila da je ukupno sedam odvojenih vodovodnih linija iz različitih perioda prolazilo kroz tačke klasificirane kao Mjesto 1 i Mjesto 2. Pored lučnih podrumskih ćelija smještenih u dvorišnom dijelu, labirintski tuneli, za koje stručnjaci vjeruju da su služili za ventilaciju ili regulaciju mikroklime, otkrivaju izuzetno složenu strukturu. Ovi detalji pokazuju da zdanje nije bilo samo vjersko središte, već je posjedovalo infrastrukturu koja je predstavljala pravo inženjersko čudo svog vremena.
Jedno od najupečatljivijih i najuzbudljivijih otkrića izronilo je na lokaciji označenoj kao Mjesto 4. Masivni tunel, dugačak oko 160 metara, otkriven je direktno ispod drevne Ulice E, koja se protezala od Hipodroma do Sarayburnua. Čini se da je bio posebno zaštićen od potencijalnih potresa primjenom seizmičkih tehnika zidanja kamenom. Ova struktura otkriva tragove glavne ulice iz rimskog doba. Infrastruktura te rimske saobraćajnice, koja se neodređeno spominjala u antičkim izvorima i za koju se tvrdilo da se proteže od Sarayburnua do Male Aje Sofije, ovim je iskopavanjima i čišćenjem konačno i definitivno potvrđena.
Tajne koje je razotkrila podzemna mreža ne zaustavljaju se na vodovodnim linijama i tunelima. Posebnu pažnju privlači i prisustvo skrivenih grobnih komora, poznatih kao hipogeji. Nadalje, tamnice Anemas i skriveni podrumi palate Blachernae, zajedno s grobnim strukturama na tim nivoima, jasno demonstriraju prostrano geografsko područje koje pokriva podzemna mreža oko Aje Sofije. Sva ova saznanja nedvosmisleno dokazuju da Aja Sofija nije bila projektovana samo kao veličanstveni hram, već i kao masivna vodovodna stanica i logistički centar koji je snabdijevao i štitio čitavu okolnu regiju.
IZVOR: Bosna.hr, GZT
