Prva izgrađena sahat-kula u Bosni i Hercegovini jeste upravo ona banjalučka. Nažalost i ona je 1993. godine srušena. Banjalučka sahat-kula bila je jedna od značajnih objekata ovog grada i njegov simbol. Sahat-kula izgrađena je 1587. godine.
Sahat-kula u Banja Luci bila je dio vakufa Ferhat-paše Sokolovića, koja se od 1587. do 1993. godine nalazila u neposrednoj blizini Ferhat-pašine džamije u Banja Luci.
Prva izgrađena sahat-kula u Bosni i Hercegovini jeste upravo ona banjalučka. Nažalost i ona je 1993. godine srušena. Banjalučka sahat-kula bila je jedna od značajnih objekata ovog grada i njegov simbol. Sahat-kula izgrađena je 1587. godine.
Smatra se da je izgradnja kule bila potrebna kako bi se lakše organizovale muslimanske molitve, a usljed skupoćedžepnih satova u kansijim stoljećima kula je služila i kao vremenski orijentir građanima. Nakon zemljotresa 1969. godine kula je bila oštećena.
Za ponovnu izgradnju sahat-kule, koja bi trebala početi za nekoliko dana, potrebno je oko 100 metara kubnih kamena, a od stare kule pronađeno je oko 50 posto materijala kojeg će prije ugradnje provjeriti stručnjaci. Nakon rušenja pronađen je i sačuvan satni mehanizam, što bi također trebalo olakšati obnovu.
Kompleks oko Ferhadije džamije nije potpun ako se ne obnovi sahat-kula, jer se uz taj prostor veže ona, institucija muvekita, mjerenja tačnog vremena i kada se uzmu razglednice stare Banja Luke obavezno se tu nalazili minaret džamije Ferhadije i sahat-kula.
Zbog sanacije 1985.-1986. godine u sahat-kulu bilo je ugrađeno više vrsta kamena. Prvobitno izgrađena od takozvane pješčane sedre, u obnovi nakon zemljotresa u Banjoj Luci dobila je i kvalitetniji kamen.
Osnova sahat-kule po dokumentaciji koju imamo i po sanaciji iz 1986. godine i po aerofotogrametrijskim snimcima u osnovi je 3,20 x 3,30 metara, osnova je u obliku kvadrata, a zidovi su debljine 70 centimetara.
U vrijeme rušenja sahat-kula bila je visoka 18,90 metara, ali pošto je tokom vremena nakon izgradnje bila ukopana nabacivanjem slojeva zemljišta prema prvim mjerenjima bila je visoka između 20 i 21 metar, “što je potvrđeno iskopinama iza potresa 1970. godine”.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH područje i ostatke sahat-kule, historijske građevine, proglasilo je nacionalnim spomenikom BiH.
