“Budući da postoje bošnjački pisci koji žive u Hrvatskoj ili u Sloveniji, taj naš spisak biće prilagođavan svakoj od tih država, da svaka od ovih zajednica može dopuniti određenim brojem pisaca, određenim imenima koji su lokalnog karaktera”, istaknuo je Šemsović.
Bošnjaci imaju obrazovanje na bosanskom jeziku u većini država bivše Jugoslavije, te su na različite načine prisutni koncepti obrazovanja, kao manjinski, kao A, B ili C koncept obrazovanja. U zavisnosti od države do države bošnjački pisci zastupljeni su u lektirnom programu u procentima od 90 i nešto posto pa do pet posto. No, zanimnjivo je da u kantonima, u kojima su Bošnjaci većina, gdje Bošnjaci sami kreiraju plan i program na kojem će se obrazovati, bošnjačka književnost zastupljena je u procentu manjem od 30 posto.
Zbog toga je Matično društvo bošnjačkih vijeća, Odbor za bosanski jezik i književnost, iniciralo da se formira spisak lektira koji će biti obavezan za sve Bošnjake gdje god da oni žive, kazao je predsjednik Odbora za bosanski jezik i književnost Sead Šemsović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
“Budući da postoje bošnjački pisci koji žive u Hrvatskoj ili u Sloveniji, taj naš spisak biće prilagođavan svakoj od tih država, da svaka od ovih zajednica može dopuniti određenim brojem pisaca, određenim imenima koji su lokalnog karaktera”, istaknuo je Šemsović.
Dodao je da se govori o piscima koji su Bošnjaci, jer postoji bošnjačka književnost koja je na arapskom, turskom, perzijskom jeziku, i onda se podrazumijeva sve ono što jeste historijski razvoj bošnjačke književnosti.
Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić istaknuo je da je jako važno i iz perspektive jezika i opće kulture govoriti o sadržaju književnih djela u nastavi, bilo svjetske bilo domaće književnosti, jer se kroz književnost učimo i kulturi i ponašanju i tradiciji i običajima.
“Jako je zanimljivo da i neki sadržaji koji su zastupljeni u našim čitankama konkretno, recimo, nisu baš na ispravan način dati. Pa imate slučaj, što jeste slučaj za sebe, da je poznata bošnjačka balada ‘Smrt Omera i Merime’ u sarajevskim udžbenicima, bosanskohercegovačkim udžbenicima, data ekavicom, pa imate “Kad nam cveta cveće, lepše će vas oženiti majka” … istaknuo je Hodžić.
Također je kazao da, primjera radi, kanonski autor poput Alije Isakovića i njegove drame “Hasanaginica” nisu uopće zastupljeni ni u čitankama pa ni u lektiri. A takva djela, osim po jeziku, odražavaju tipičnu bosansku tradiciju, kulturu, jezik, običaje.
“I ‘Hasanaginica’ osim što je savremeno književno djelo i osim što nas veže za baladu ‘Hasanaginica’ kao tradiciju, u sebi ima bošnjačku usmenu tradiciju, ima bošnjačku usmenu epiku, ima bošnjačku alhamijado književnost, ima bošnjačka krajišnička pisma…Dakle, u jednom malom djelu od pedesetak stranica, koja može biti lektira djeci, vi ćete kroz ‘Hasanaginicu’ učiti i o tradiciji i o historiji i o prošlosti, ali i o usmenoj književnosti i o alhamijado literaturi”, naglasio je Hodžić.
Okrugli sto “Bošnjačka književnost u lektiri za osnovnu školu – stanje i perspektive” prisustvovali su stručnjaci iz oblasti bosnistike i književnosti, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Austrije.
