Presudan trenutak u njenom životu bio je susret s Pablom Picassom 1936. godine. Tokom deset godina zajedničkog života bila je njegova muza, ljubavnica i svjedok stvaranja “Guernice”, čiji je proces detaljno dokumentovala kroz objektiv svoje kamere. Picasso ju je slikao kao “ženu u suzama”, simbol bola i unutrašnje borbe. Njihova veza, strastvena i razorna, završila je njenim povlačenjem iz javnosti i dubokom krizom koja ju je trajno obilježila

Izuzetan portret Dore Maar, koji je Pablo Picasso naslikao 1943. godine tokom njemačke okupacije Francuske, prodan je u petak na aukciji u Parizu za impresivnih 32 miliona eura. Djelo, pod nazivom “Bista žene s cvjetnim šeširom”, kupio je unuk prvobitnog vlasnika, saopćila je aukcijska kuća Drouot.

Slika prikazuje francusku fotografkinju Henriette Théodoru Marković (1907–1997), poznatu kao Doru Maar, Picassovu muzu, partnericu i inspiraciju tokom deset godina njihove burne veze. Aukcijom je rukovodio Christophe Lucien, koji je potvrdio da je riječ o najvišoj postignutoj cijeni za Picassovo djelo u Francuskoj ove godine. “Ovo je trenutak koji se pamti, u sali je vladala elektrizirajuća atmosfera, a svijet je pratio svaku ponudu putem interneta,” izjavio je Lucien.

Henriette Théodora Marković, poznatija kao Dora Maar (1907–1997), bila je francuska fotografkinja, slikarica i pjesnikinja hrvatskog porijekla, jedna od najintrigantnijih figura evropske avangarde 20. stoljeća. Rođena u Parizu, kao kći Hrvata Josefa Markovića i Francuskinje Louise-Julie Voisin, djetinjstvo je provela između Buenos Airesa i Pariza. Već kao mlada pokazivala je umjetnički dar, školujući se na prestižnim pariškim akademijama za likovnu i dekorativnu umjetnost.

Otac slavne umjetnice bio je arhitekt i graditelj, rođen u Slavoniji krajem 19. stoljeća. Školovan u Austro-Ugarskoj monarhiji, Marković je pripadao generaciji obrazovanih tehničara koji su spojili evropsku racionalnost i osjećaj za estetiku. Početkom 20. stoljeća preselio se u Francusku, gdje je nastavio karijeru kao arhitekta i inženjer, a potom i u Argentini, gdje je radio na razvoju urbanih projekata u Buenos Airesu.

Njegov profesionalni život bio je obilježen preciznošću, geometrijom i harmonijom prostora, osobinama koje će kasnije obilježiti i umjetnički izraz njegove kćerke. Iako je živio u Francuskoj, Marković nikada nije potpuno napustio svoj slavenski identitet. Odrastajući uz oca koji je nosio duh srednjoevropskog modernizma, Dora Maar je u njegovom svijetu discipline, reda i konstrukcije pronašla osnovu za vlastiti umjetnički izraz, u kojem su racionalnost i poezija neprestano isprepletene.

U tridesetim godinama prošlog stoljeća Dora Maar postaje istaknuta fotografkinja nadrealističkog pokreta. Njene fotografije, koje spajaju snovitost, erotiku i društveni angažman, bilježile su svijet siromašnih i marginaliziranih, dok su modne i komercijalne serije otkrivale njenu tehničku virtuoznost i estetsku hrabrost. Bila je bliska s umjetnicima poput Man Raya, Paula Éluarda i Jean Cocteaua, te je važila za jednu od rijetkih žena koje su se izborile za prepoznatljivo mjesto u tada izrazito muškom svijetu umjetnosti.

Presudan trenutak u njenom životu bio je susret s Pablom Picassom 1936. godine. Tokom deset godina zajedničkog života bila je njegova muza, ljubavnica i svjedok stvaranja “Guernice”, čiji je proces detaljno dokumentovala kroz objektiv svoje kamere. Picasso ju je slikao kao “ženu u suzama”, simbol bola i unutrašnje borbe. Njihova veza, strastvena i razorna, završila je njenim povlačenjem iz javnosti i dubokom krizom koja ju je trajno obilježila.

Njihova veza bila je istovremeno intenzivna i destruktivna, on ju je smatrao “tragičnom ženom”, a ona je, nakon raskida, doživjela duboku psihičku krizu, povukla se iz javnosti i okrenula misticizmu i vjeri.

U poslijeratnim godinama Dora Maar se povukla u osamu Provanse, posvetila slikarstvu i poeziji, a njena umjetnost ponovo je otkrivena tek krajem 20. stoljeća. Danas je smatraju ikonom nadrealizma i simbolom ženskog stvaralačkog otpora, umjetnicom čiji je genij dugo bio skriven u sjeni Picassovog mita.

Početna procjena slike iznosila je osam miliona eura, ali je cijena ubrzo višestruko premašila očekivanja u žestokoj nadmetanju koje je trajalo više od pola sata. Time je nadmašen i rekord Christie's aukcijske kuće iz septembra, kada je u Hong Kongu za 23,6 miliona eura prodan drugi Picassov portret Dore Maar iz 1944. godine.

Slika je potpisana i datirana 11. jula 1943, a prvi ju je vlasnik kupio u augustu 1944. godine, neposredno nakon oslobođenja Pariza. U likovnom izrazu spojeni su naturalizam i kubizam: Dora je prikazana tužna, ali s licem ispunjenim blagom nježnošću, za razliku od ranijih Picassovih prikaza u kojima dominiraju napetost i bol.

Ovaj portret, nikada ranije javno izložen, bio je poznat samo kroz crno-bijelu reprodukciju u zvaničnom katalogu Picassovih djela, što njegovu prodaju čini još posebnijim događajem u svijetu umjetnosti.