Ova trotomna edicija rezultat je višegodišnjeg istraživačkog projekta „Čuvanje, zaštita i prezentacija dokumenata iz Arhiva Poljičke republike pisanih bosančicom“, koji je NUBBiH pokrenula 2019. godine, a uspješno okončala 2023. godine u suradnji s doc. dr. Mehmedom Kardašom s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Promoviran je treći, ujedno i završni tom izdanja „Poljičke isprave i isprave iz okolnih mjesta III – iz Zbirke Aleksandra Poljanića“, u organizaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH).
Ova trotomna edicija rezultat je višegodišnjeg istraživačkog projekta „Čuvanje, zaštita i prezentacija dokumenata iz Arhiva Poljičke republike pisanih bosančicom“, koji je NUBBiH pokrenula 2019. godine, a uspješno okončala 2023. godine u suradnji s doc. dr. Mehmedom Kardašom s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Projekt je imao za cilj sistematsko proučavanje, konzervaciju i dostupnost iznimno vrijednih i rijetkih historijskih dokumenata koje se čuva u Specijalnim zbirkama NUBBiH.
Treći tom edicije zaokružuje objavljivanje ukupno 293 dokumenta iz Zbirke Aleksandra Poljanića. Ovaj posljednji svezak donosi stotinu dokumenata nastalih između 1507. i 1890. godine, uključujući zakone, povlastice, ugovore, testamente i druge pravne akte koji svjedoče o specifičnom društveno-pravnom sustavu Poljičke republike i okolnih područja.
Publikacija je strukturirana u tri oblika: faksimil izvornika, ćirilični prijepis te latinična transkripcija, što omogućava njezinu pristupačnost širokom spektru korisnika – od naučnika i istraživača do zainteresirane šire javnosti.
Treći tom su promovirali prof. dr. fra Mile Babić, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dr. Ramiza Smajić sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, dr. Zenaida Karavdić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Mehmed Kardaš sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
U svojim izlaganjima istakli su višestruku vrijednost ove publikacije kao povijesnog izvora, jezičnog i kulturnog svjedočanstva, ali i kao dokumentacije koja naglašava značaj bosančice – pisma koje je stoljećima bilo u upotrebi na području Bosne i Hercegovine i šire regije.
Zahvaljujući ovom izdanju, javnosti je omogućeno dublje razumijevanje političke i kulturne baštine Poljičke republike, kao i uvida u bogatstvo pravno-društvene prakse jednoga specifičnog mediteranskog mikrokozmosa.
Poljička republika bila je autonomna seljačka zajednica, odnosno oblik samoupravne seoske republike, koja je postojala na području Poljica – planinsko-ravničarskog kraja između Splita, Omiša i Cetine – u današnjoj Dalmaciji (Hrvatska), od srednjeg vijeka pa sve do početka 19. stoljeća.
Poljica su kroz povijest formalno priznavala vrhovnu vlast različitih država (npr. Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, Habsburška Monarhija), ali su zadržavala veliku unutarnju autonomiju. Njihova lojalnost se često mijenjala u skladu s interesima i težnjama očuvanja samouprave.
Republika je formalno ukinuta 1807. godine nakon dolaska Francuza pod Napoleonom. Marmont, francuski maršal i upravitelj Dalmacije, raspustio je poljičku samoupravu jer nije odgovarala centraliziranoj strukturi francuske uprave. Time je završena višestoljetna autonomija ove male, ali značajne zajednice.
