Taj je filozof zapravo pseudonim za projekat koji je osmislila trojka: esejista Andrea Colamedici i dvije platforme umjetne inteligencije, a sve bez transparentnog otkrivanja te činjenice, što je suprotno zakonima EU-a o umjetnoj inteligenciji
Francuski grad Cannes bio je domaćin okruglog stola 14. februara 2025. godine pod nazivom „Metamorfoza demokratije“, gdje je raspravljano o tome kako umjetna inteligencija razbija digitalno upravljanje i redefinira našu politiku.
Temu “hipnokratije” – novih oblika manipulacije – uveo je Gianluca Misuraca, potpredsjednik za tehnološku diplomaciju u organizaciji Inspiring Futures, pozivajući se na knjigu navodnog hongkonškog filozofa Jianweija Xuna.
Međutim, kako je otkrila Sabina Minardi, glavna urednica talijanskog časopisa L'Espresso, Jianwei Xun ne postoji. Taj je filozof zapravo pseudonim za projekat koji je osmislila trojka: esejista Andrea Colamedici i dvije platforme umjetne inteligencije, a sve bez transparentnog otkrivanja te činjenice, što je suprotno zakonima EU-a o umjetnoj inteligenciji.
Priča je započela člankom u španskom listu EL PAÍS od 26. marta, koji je naknadno povučen nakon što je otkriveno da je Xun lažnjak. Članak je uključivao reference na knjigu „Hipnokratija: Trump, Musk i nova arhitektura stvarnosti“, koju su mediji i akademici poput Cecilije Danesi, istraživačice s Instituta za evropske studije i ljudska prava (Papinski univerzitet u Salamanci), ozbiljno shvatili. Danesi je čak nazvala novi obrazac manipulacije “digitalnom diktaturom”.
No, nakon istrage Sabine Minardi, koja nije uspjela pronaći Xuna unatoč svim naporima, otkriveno je da je knjiga rezultat saradnje Colamedicija i umjetne inteligencije – eksperiment osmišljen kako bi pokazao moć AI-ja da stvori uvjerljiv diskurs.
Emilio Carelli, direktor L'Espressa, u svom je komentaru postavio ključno pitanje: “Ako su teze ove knjige tačne ili su barem uspjele potaknuti intenzivnu kulturnu raspravu koja je uključila intelektualce i filozofe, uključujući akademike s prestižnog HEC instituta u Parizu koji su je citirali u naučnim člancima, šta onda znači činjenica da ih je napisala umjetna inteligencija? Može li ovaj model utrti put novom načinu bavljenja filozofijom?”
Carelli sugerira da uspješni eksperiment Hipnokratije pokazuje kako možemo aktivno sarađivati s AI-jem i učiti od njega.
Knjiga, koju je izdala kuća Ediciones Tlon (koju su osnovali Colamedici i Maura Gancitano), promovirana je kao djelo filozofa Jianweija Xuna, uz izmišljenu biografiju koja ga opisuje kao medijskog teoretičara i stručnjaka za digitalne studije. Izdavač je tvrdio da knjiga otkriva “kako moć funkcionira ne kroz represiju, već kroz priče koje konzumiramo, dijelimo i u koje vjerujemo”.
Evropski propis o umjetnoj inteligenciji, usvojen 8. decembra 2023. i odobren od Evropskog parlamenta 13. marta 2024. godine, smatra ozbiljnim prekršajem neoznačavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Colamedici to nije učinio, što je izazvalo kritike i zahtjeve za pojašnjenjem od strane EL PAÍS-a. Izdavač je obećao odgovoriti “što prije moguće”, dok Rosameron još nije reagirao.
Nakon otkrića, Xunova web stranica ažurirana je s napomenom da je “Jianwei Xun nastao krajem 2024. kao distribuirani filozofski entitet, rođen iz saradnje između ljudske i umjetne inteligencije”. Priznaje se da je prvobitno predstavljen kao filozof iz Hong Konga koji živi u Berlinu, a sada ga se opisuje kao “hibridnu intelektualnu konstrukciju” – treći prostor gdje se susreću ljudska i umjetna spoznaja.
Teorija hipnokratije, iako lažnog porijekla, privukla je pažnju medija i akademskih institucija diljem svijeta. Misuraca je u Cannesu Donalda Trumpa i Elona Muska nazvao “visokim svećenicima hipnokratije”, dok su studije Tehničkog univerziteta u Münchenu (TUM) i Univerziteta u Oxfordu upozorile na potrebu za moderiranjem sadržaja kako bi se spriječila manipulacija i govor mržnje.
Colamedicijev eksperiment postavlja pitanje: može li umjetna inteligencija postati legitimni partner u filozofskom stvaralaštvu? Iako je Hipnokratija započela kao obmana, njen uspjeh u pokretanju rasprave sugerira da AI može imati ulogu u oblikovanju budućnosti mišljenja – pod usovom da se koristi transparentno i odgovorno. (IZVOR: El Pais)
