Kongres u Valenciji ima poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu zbog fokusa EPP-a na proširenje EU-a na Zapadni Balkan, što im je prioritet. EPP dosljedno podržava integraciju BiH u EU, naglašavajući potrebu za reformama. EPP-ova grupacija je u Evropskom parlamentu 2022. godine pozvala je svoje partnerske stranke u BiH da postignu kompromis kako bi očuvale teritorijalni integritet zemlje i podržale njen put prema EU

Kongres Evropske narodne stranke (EPP), koji će se održati danas i sutra u španskoj Valensiji, predstavlja ključni trenutak za najutjecajniju političku porodicu u Evropi. Okupit će lidere 82 stranke iz 43 zemlje, uključujući ključne figure poput Ursule von der Leyen, predsjednice Evropske komisije i Robertu Metsolu, predsjednicu Evropskog parlamenta. Očekuje se da kongres postavi smjernice za budućnost Evropske unije u suočavanju s globalnim izazovima.

EPP, kao najveća politička grupacija u Europskom parlamentu od 1999. i Evropskom vijeću od 2002. godine, koristit će ovaj događaj za izbor novog predsjedništva, uključujući predsjednika, potpredsjednike, generalnog sekretara i blagajnika.

Očekuje se da će Manfred Weber, trenutni predsjednik, biti reizabran, dok će Dolors Montserrat vjerojatno preuzeti ulogu generalnog sekretara. Kongres će takođe usvojiti ključne političke dokumente koji će definirati EPP-ovu viziju za 2024.–2029., s naglaskom na sigurnost, privredni oporavak, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju.

Jedan od glavnih ciljeva kongresa bit će oblikovanje evropske odbrambene politike. EPP zagovara stvaranje Evropske odbrambene unije komplementarne NATO-u, s ciljem kolektivnog dosezanja 2% BDP-a za odbranu 2025. godine, uz mogućnost povećanja u budućnosti.

Ovo uključuje jačanje evropske odbrambene industrije i uspostavu unutrašnjeg tržišta za odbranu, smanjujući ovisnost o vanjskim akterima. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada povratak Donalda Trumpa na čelo SAD-a stvara neizvjesnost oko transatlantskih odnosa, posebno u kontekstu podrške Ukrajini i trgovinskih politika.

Pitanje migracija također će biti visoko na dnevnom redu. EPP planira dodatno smanjiti neregularne migracije, gradeći taj plan na uspjesima poput sporazuma EU-a s Tunisom, koji je smanjio dolaske u Italiju za dvije trećine.

Predloženi “povratni centri” izvan EU-a izazivaju kontroverze, s otporom lijevo-liberalnih grupa, ali EPP vidi ovo kao ključno za razbijanje poslovnog modela krijumčara ljudi. Ova politika odražava širi konzervativni zaokret unutar EPP-a, koji sve više usvaja restriktivne stavove o migracijama kako bi odgovorio na rast populizma.

Kongres u Valenciji ima poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu zbog fokusa EPP-a na proširenje EU-a na Zapadni Balkan, što im je prioritet. EPP dosljedno podržava integraciju BiH u EU, naglašavajući potrebu za reformama. EPP-ova grupacija je u Evropskom parlamentu 2022. godine pozvala je svoje partnerske stranke u BiH da postignu kompromis kako bi očuvale teritorijalni integritet zemlje i podržale njen put prema EU.

Očekuje se da će kongres 2025. uključivati rasprave o Zapadnom Balkanu, s naglaskom na zajedničke izazove poput stabilnosti, ekonomskog razvoja i borbe protiv korupcije, što je izravno relevantno za BiH.

Takođe, EPP-ova politika jačanja sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta EU-a, uključujući saradnju s Frontexom na vanjskim granicama, uključuje zemlje poput BiH. Sporazumi s BiH i Srbijom za raspoređivanje Frontexovih snaga već su dio ove strategije, što bi moglo biti dodatno naglašeno u Valensiji.

Najveći izazov za EPP bit će unutrašnja dilema: hoće li se čvršće vezati uz proevropski blok ili nastaviti flert s ultranacionalističkim strankama? Weberova strategija “varijabilne geometrije” – saradnja s desnicom po pojedinim pitanjima – izaziva podjele, jer ugrožava EPP-ovu tradicionalnu ulogu graditelja mostova.

Odluke donesene u Valensiji oblikovat će ne samo budućnost EPP-a, već i stabilnost EU-a u vrijeme kada su demokratija, sigurnost i privredna konkurentnost pod pritiskom izvana (Rusija, SAD) i iznutra (populizam).