Podršku Donalda Trumpa i potpredsjednika J. D. Vancea Modiju nedugo nakon aprilskog napada mnogi indijski zvaničnici protumačili su kao svojevrsno ‘zeleno svjetlo’ za uzvratne mjere protiv Pakistana

Eskalacija sukoba između Indije i Pakistana u regiji Kašmira uzela je najmanje 38 života nakon što je indijska vlada u ranim jutarnjim satima pokrenula zračne napade na navodne “terorističke ciljeve” kao odgovor na teroristički napad u kojem je 22. aprila ubijeno 26 turista.

Ova vojna akcija, nazvana “operacija Sindoor”, označila je prve indijske napade na pakistansku teritoriju u više od pola stoljeća, signalizirajući ozbiljnost trenutne krize između dviju nuklearnih sila.

Prema indijskim izvorima, operacija Sindoor izvedena je između 1:05 i 1:30 ujutro, ciljajući devet lokacija u pakistanskom dijelu Kašmira i graničnim područjima. Indijska vojska tvrdi da su napadi bili “fokusirani i neeskalacijski”, usmjereni na “terorističku infrastrukturu” temeljem pouzdanih obavještajnih podataka. Glasnogovornica indijske vojske, Vyomika Singh, izjavila je da su ciljevi uspješno uništeni bez civilnih žrtava na pakistanskoj strani.

S druge strane, pakistanske vlasti izvijestile su o napadima na šest civilnih područja, u kojima je poginulo 26 ljudi, uključujući dvoje djece, i ranjeno 46 osoba. Pakistanski premijer Shahbaz Sharif izjavio je da su njihove snage oborile pet indijskih borbenih aviona i jednu bespilotnu letjelicu, što Indija nije komentirala. Pakistan je napade ocijenio kao “neprovocirani čin rata” i najavio uzvratne mjere, pozivajući se na pravo na samoodbranu prema Povelji Ujedinjenih naroda.

Pakistanska vojska već je započela “mjerodavan, ali odlučan” odgovor, uključujući artiljerijske napade koji su, prema indijskim podacima, uzrokovali 15 smrtnih slučajeva i 50 ranjenih.

Indijski premijer Narendra Modi obećao je osvetu, optužujući Pakistan za podršku terorizmu. Indijske vlasti tvrde da imaju dokaze o umiješanosti terorista s bazama u Pakistanu, dok Pakistan poriče bilo kakvu povezanost i nudi zajedničku istragu, što Indija odbija.

Podršku Donalda Trumpa i potpredsjednika J. D. Vancea Modiju nedugo nakon aprilskog napada mnogi indijski zvaničnici protumačili su kao svojevrsno ‘zeleno svjetlo’ za uzvratne mjere protiv Pakistana, prema izvještaju ‘The New York Timesa’. Ovo američko podržavanje Indije na području odbrane označava značajnu promjenu u tradicionalnim savezništvima Indije. Tokom Hladnog rata, Indija se izjašnjavala kao ‘nesvrstana’, ali je bila uvelike ovisna o Sovjetskom Savezu, koji je postao njen glavni dobavljač oružja i municije.

Nakon pada Željezne zavjese, Rusija je nastavila tu ulogu, tako da je između 2006. i 2010. oko 80% indijskog oružja dolazilo odatle, prema podacima štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

No, od tada se udio ruskih uvoza smanjio u korist zapadnih zemalja. Između 2020. i 2024. taj je udio pao na 36%, dok je oružje iz Francuske doseglo 33%, Izraela 13%, a iz SAD-a 10%. Ovi podaci ilustriraju ulogu koju Indija sada ima za Washington u njegovom geopolitičkom nadmetanju s Pekingom. „Za suprotstavljanje Kini, što je najveći prioritet, Indija bi mogla biti najvažnija zemlja“, izjavio je 2023. godine, povodom Modijeva posjeta SAD-u, potpredsjednik Atlantskog vijeća Matt Kroenig, prema pisanju ‘Wall Street Journala’.

Promjena u savezima odgovara potrazi Indije za složenim ravnotežama u novom globalnom krajoliku, uz sve veću blizinu Zapadu i manju ovisnost o Rusiji, iako ne gubi potpuno veze s Moskvom. Zapravo, Indija nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine, distancirajući se od stava koji su tada zauzeli Evropa i SAD.

S druge strane, preusmjeravanje Indije potiče Pakistan, nekada čvrstog američkog saveznika, da se sve više okreće Kini. Osamdesetih godina Pakistan je pružio ključnu pomoć SAD-u u borbi protiv Sovjeta u Afganistanu, što mu je omogućilo jačanje arsenala američkim oružjem, uključujući nabavku vrijednih lovaca F-16.

Nakon što su SAD sankcionirale i Indiju i Pakistan zbog nuklearnih proba i prekinule isporuku aviona Islamabadu, napadi 11. septembra ponovo su pozicionirali Pakistan kao ključnog saveznika u borbi protiv terorizma. Upravo je na pakistanskom tlu likvidiran vođa Al-Qaide, Osama bin Laden.

No, novi krajolik promijenio je tu blisku saradnju. „Sve veća podudarnost interesa između SAD-a i Indije oko suparništva s Kinom udaljava Pakistan od Washingtona i približava ga Pekingu“, tvrdi Ana Ballesteros Peiró, viša istraživačica povezana s Real Instituto Elcano, u nedavnom članku o sukobu u Kašmiru objavljenom od strane tog think tanka.

Ovaj zaokret u savezima očituje se, kao i u slučaju Indije, u nabavci oružja. Kina je postala glavni dobavljač Pakistana, s 81% ukupnog udjela u razdoblju 2020.-2024., dok je prije manje od dva desetljeća taj udio iznosio 36%. Nasuprot tome, SAD je u tom razdoblju pao s 36% na nulu kao dobavljač.

Sukob oko Kašmira između Indije i Pakistana – dviju zemalja koje su među pet najvećih uvoznika oružja na svijetu – izazvao je međunarodni strah od eskalacije neprijateljstava, koja bi se pridodala ratu u Ukrajini i izraelskoj ofanzivi u Gazi, među ostalim žarištima sukoba. Borba između SAD-a i Kine za globalnu hegemoniju može igrati ključnu ulogu.