Na insistiranje da li će historija osuditi njegovo odbijanje da jasno upotrijebi termin genocid, Guterres je odgovorio:„Historija će zapamtiti da smo bili u prvim redovima u borbi za interese palestinskog naroda. Problem nije riječ. Problem je stvarnost. A niko tu stvarnost nije opisao dramatičnije od nas.“

Jučer je u New Yorku, sedmicu dana prije Generalne skupštine UN-a, čelnik ove organizacije António Guterres održao press konferenciju na kojoj se suočio s nizom teških pitanja o situaciji u Gazi, izvještaju UN-ove Komisije o genocidu, kao i o priznavanju Palestine kao države.

Najviše pažnje privuklo je pitanje o tome da li ono što se dešava u Gazi predstavlja genocid. Komisija UN-a, brojni stručnjaci, međunarodne organizacije za ljudska prava, pa i države poput Južnoafričke Republike, jasno su taj pojam upotrijebile. No, Guterres je podsjetio da pravnu kvalifikaciju može dati samo Međunarodni sud pravde (ICJ).

„Nije u nadležnosti generalnog sekretara da donosi pravnu ocjenu genocida. To je odgovornost sudskih tijela. Ali to ne znači da ne smatram da je ono što se dešava u Gazi stravično i moralno, politički i pravno neprihvatljivo“, rekao je on.

Dodao je da je razaranje Gaze „bez presedana u njegovom mandatu“, da civili umiru u ogromnom broju i da je distribucija humanitarne pomoći gotovo potpuno zaustavljena:

„Palestinski narod prolazi kroz glad, lišen je zdravstvene zaštite, stalno je raseljen i u stalnoj opasnosti da izgubi život.“

Na insistiranje novinara da li će historija osuditi njegovo odbijanje da jasno upotrijebi termin genocid, Guterres je odgovorio:

„Historija će zapamtiti da smo bili u prvim redovima u borbi za interese palestinskog naroda. Problem nije riječ. Problem je stvarnost. A niko tu stvarnost nije opisao dramatičnije od nas.“

Na pitanje Al Jazeere o mogućnosti slanja međunarodnih snaga za zaštitu civila, Guterres je priznao da trenutno nema realnih izgleda za to:

„Izrael bi to odbacio, a i Sjedinjene Države. Mi nemamo instrumente da to provedemo. Moja želja je trenutno – hitan prekid vatre i razmjena talaca, što bi otvorilo prostor i za zaštitu civila.“

Ipak, naglasio je da UN nastavlja dokumentirati i javno osuđivati kršenja međunarodnog prava i da će „historija upamtiti 400 ubijenih uposlenika UN-a u Gazi“.

Na konferenciji je bilo riječi i o priznavanju Palestine kao države. Novinari su podsjetili da bi između 145 i 160 zemalja uskoro moglo formalno priznati Palestinu.

Guterres je podsjetio da Generalna skupština UN-a već priznaje Palestinu kao državu posmatrača:

„Što više država učini isto, to je jača ta pozicija. No, drugo je pitanje faktičkog ostvarivanja suvereniteta. Od toga smo, nažalost, još daleko. Samo ozbiljni pregovori mogu dovesti do toga.“

Na pitanje o izjavama izraelskih zvaničnika, uključujući i premijera Benjamina Netanyahua, da „neće biti palestinske države“, generalni sekretar je bio jasan:

„Alternativa dvodržavnom rješenju je jedno stanje u kojem jedan narod nema osnovna prava i biva istjeran sa svoje zemlje. To je apsolutno neprihvatljivo u 21. stoljeću.“

Na pitanja o američko-katarskim naporima da ponovo pokrenu pregovore, Guterres je rekao da je „posredovanje nužno“ i da se nada da će Washington izvršiti pritisak na Izrael da prihvati ozbiljne pregovore.