Interesantno je da je 2023. godine, po prvi put od ulaska Hrvatske u EU, zabilježen negativan migracijski saldo između Hrvatske i Njemačke. U Njemačku je doselilo 20.604 hrvatskih državljana, dok je 24.241 napustilo tu zemlju, što je rezultiralo smanjenjem broja Hrvata u Njemačkoj za 3.637. ​

Migracijski tokovi unutar Evropske unije (EU) doživjeli su značajne promjene u posljednjim godinama, odražavajući kompleksnost globalnih kretanja stanovništva. Prema podacima Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Frontex), tokom 2024. godine zabilježen je pad od 38% u broju neregularnih ulazaka u EU u odnosu na prethodnu godinu, s ukupno 239.000 ilegalnih prelazaka granica, što predstavlja najniži nivo od 2021. godine. ​

Dok su rute preko centralnog Mediterana i Zapadnog Balkana zabilježile značajan pad u broju migranata, druge su doživjele porast. Naprimjer, zapadnoafrička ruta, posebno prema Kanarskim ostrvima, zabilježila je povećanje od 18%, dok su istočne granice EU, uključujući granice s Ukrajinom i Bjelorusijom, zabilježile trostruko povećanje broja prelazaka, dosegnuvši oko 17.000. ​

Početkom 2024. godine, EU je bila dom za oko 44,7 miliona osoba rođenih izvan njenih granica, što čini 9,9% ukupnog stanovništva Unije. Najveći broj ovih osoba živio je u Njemačkoj (16,9 miliona), Francuskoj (9,3 miliona), Španiji (8,8 miliona) i Italiji (6,7 miliona). ​

Interesantno je da je 2023. godine, po prvi put od ulaska Hrvatske u EU, zabilježen negativan migracijski saldo između Hrvatske i Njemačke. U Njemačku je doselilo 20.604 hrvatskih državljana, dok je 24.241 napustilo tu zemlju, što je rezultiralo smanjenjem broja Hrvata u Njemačkoj za 3.637. ​

Najveće grupe građana izvan EU koji su živjeli u državama članicama 2024. godine dolazile su iz Ukrajine, Turske i Maroka, a slijede ih Sirijci, Kinezi, Rusi, Indijci, Kolumbijci i Brazilci. Također, značajan broj migranata dolazi iz zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Albaniju. ​

Migrantska populacija u EU je, u prosjeku, mlađa od domaćeg stanovništva. Prosječna starost osoba rođenih u EU iznosi 45,1 godinu, dok je za migrante 43,1 godina. Međutim, u zemljama poput Hrvatske, Estonije, Latvije i Poljske, udio osoba starijih od 65 godina veći je među migrantima nego među domaćim stanovništvom. ​

Migracijski trendovi u EU su dinamični i podložni promjenama usljed različitih faktora, uključujući ekonomske prilike, političke okolnosti i međunarodne konflikte. Dok neke rute bilježe pad, druge postaju aktivnije, što zahtijeva kontinuiranu prilagodbu migracijskih politika i strategija unutar Unije

Evropska unija i dalje ostaje jedno od najpoželjnijih odredišta za useljenike, ali se dinamika migracija u posljednjim godinama mijenja pod utjecajem ekonomskih, političkih i sigurnosnih faktora.

Izazovi poput inflacije, strogih imigracijskih politika i političkih tenzija u nekim državama članicama smanjuju privlačnost EU za potencijalne migrante. Pored toga, zemlje poput Kanade i Australije postaju konkurentne destinacije za visokoobrazovane stručnjake, što znači da EU mora ulagati u poboljšanje svojih migracijskih politika kako bi ostala atraktivna.

Neke države EU bilježe značajan priliv migranata, dok se druge suočavaju s odljevom stanovništva: Njemačka i dalje prednjači kao najpopularnija destinacija s preko 16,9 miliona stranaca. Francuska, Španija i Italija također primaju veliki broj useljenika.

Irska i skandinavske zemlje postaju privlačne visokoobrazovanim migrantima zbog visokog životnog standarda. Hrvatska i baltičke zemlje, s druge strane, bilježe iseljavanje domaćeg stanovništva, dok im je broj dolazaka migranata znatno manji.

Zanimljivo je da se u Mađarsku, koja je članica EU, u posljednjim godinama vraća sve više iseljenika u Austriju i Njemačku, a u 2024. godini iz ovih zemalja vratio se rekordan broj, blizu 30 hiljada, dok istovremeno Mađarsku napuštaju novi iseljenici.