Portugalski parlament usvojio je nacrt zakona o zabrani nošenja burke na javnim mjestima, koji je pokrenula krajnja desnica uz podršku vladajućih konzervativaca, dok konačna primjena zakona sada zavisi od odluke predsjednika države Antónija Joséa Segura. Iako su predlagači izbacili religijske reference i zakon preimenovali u mjeru za očuvanje javne bezbjednosti kako bi izbjegli ustavni veto, organizacije za zaštitu ljudskih prava, predvođene Amnesty Internationalom, oštro su osudile odluku, upozoravajući da legislativa direktno diskriminiše muslimanke i vodi ka njihovoj društvenoj izolaciji
Portugalski parlament usvojio je nacrt zakona kojim se zabranjuje nošenje burke na javnim mjestima, što predstavlja značajan politički zaokret u zemlji koja se pridružuje nizu evropskih država s privremenim ili stalnim zabranama potpunog pokrivanja lica. Inicijativu, koju je pokrenula krajnje desničarska stranka Chega, podržala je vladajuća konzervativna koalicija predvođena premijerom Luísom Montenegroom.
Konačnu riječ o sudbini ovog zakona imat će predsjednik države António José Seguro, koji posjeduje pravo veta ili mogućnost prosljeđivanja teksta Ustavnom sudu na ocjenu usklađenosti s najvišim pravnim aktom. Predsjednik Seguro je već pokazao spremnost na blokiranje ideološki obojenih zakona kada je u junu ove godine stavio veto na zabranu isticanja LGBT i klimatskih zastava na javnim ustanovama.
Lider stranke Chega, André Ventura, proslavio je usvajanje zakona na društvenim mrežama, izjavivši kako je s burkama u Portugalu završeno te poručivši onima koji ne poštuju domaću kulturu da se mogu vratiti u svoje zemlje.
Zakonodavni proces bio je mjesecima u zastoju zbog dubokih razmimoilaženja između desnice i vladajuće Socijaldemokratske partije (PSD) desnog centra. Dok je Chega insistirala na kulturnom i religijskom aspektu, PSD je insistirao isključivo na pitanjima nacionalne bezbjednosti i identifikacije na javnim mjestima. Kako bi se izbjegao rizik od ustavne neopravdanosti, postignut je kompromis: naziv zakona promijenjen je tako da reflektuje isključivo očuvanje “sigurnosti i javnog reda”, a reference na islam su uklonjene iz konačnog teksta. Također, odustalo se od prvobitnog prijedloga trogodišnje zatvorske kazne za prisilno pokrivanje lica; umjesto toga, uvedene su rigorozne novčane kazne do 700 eura za nemar, odnosno do 3.000 eura u slučajevima umišljaja.
Usvajanje zakona naišlo je na oštre reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava. Izvršni direktor Amnesty Internationala u Portugalu, João Godinho Martins, ocijenio je legislativu duboko diskriminatornom i štetnom po osnovna prava muslimanki na slobodu izražavanja i vjeroispovijesti.
Prema njegovim riječima, eliminiranje direktnih referenci na islam u tekstu zakona ne mijenja suštinu, mjera direktno pogađa žene koje iz vjerskih razloga pokrivaju lice. Martins upozorava da opća zabrana ne štiti prava žena, već vodi ka njihovoj marginalizaciji, društvenoj izolaciji i otežanom pristupu obrazovanju, zapošljavanju i javnim uslugama. Dodatnu zabrinutost izaziva i odredba koja zabranjuje pokrivanje lica tokom javnih protesta, što AI smatra direktnim kršenjem međunarodnog prava koje garantuje pravo na anonimno okupljanje radi prevencije represalija.
Amnesty International je stoga uputio zvaničan apel predsjedniku države da odbije proglašenje zakona i zatraži hitnu procjenu njegove ustavnosti.
IZVOR: Bosna.hr, ABC
