Prizori u Gazi su potresni. Preopterećene bolnice bore se da zbrinu stotine ranjenih, mnogo žena i djece, dok se tijela gomilaju u mrtvačnicama i hodnicima. Palestinske vlasti navode da ukupan broj žrtava u 17 mjeseci izraelske agresije doseže 50.000 osoba. Izraelska vojska ponovo izdaje naredbe za prisilno raseljavanje, tjerajući stanovnike—često iz šatora usred ruševina—na bijeg, iako u Pojasu nema sigurnih utočišta, što humanitarne organizacije osuđuju kao ratni zločin.

Izrael je u utorak jutro naglo prekršio primirje u Gazi, pokrenuvši razoran val bombardovanja koji je u jednom danu ubio više od 400 Palestinaca, uključujući 130 djece. Bio je to najsmrtonosniji dan za djecu u Gazi u posljednjih godinu dana, prema UNICEF-u. Napadi su nastavljeni tokom noći, ubivši još 14 ljudi u Rafahu i Khan Yunisu, izvijestila je Al Jazeera.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu proglasio je ovaj napad “tek početkom”, insistirajući da će pregovori s Hamasom o oživljavanju primirja i oslobađanju 59 talaca—od kojih se pretpostavlja da je više od polovice mrtvo—biti vođeni samo “pod vatrom”. Ova eskalacija podudara se s odobrenjem izraelske vlade za povratak krajnje desnog vođe Itamara Ben-Gvira na mjesto ministra nacionalne sigurnosti.

Prizori u Gazi su potresni. Preopterećene bolnice bore se da zbrinu stotine ranjenih, mnogo žena i djece, dok se tijela gomilaju u mrtvačnicama i hodnicima. Palestinske vlasti navode da ukupan broj žrtava u 17 mjeseci izraelske agresije doseže 50.000 osoba. Izraelska vojska ponovo izdaje naredbe za prisilno raseljavanje, tjerajući stanovnike—često iz šatora usred ruševina—na bijeg, iako u Pojasu nema sigurnih utočišta, što humanitarne organizacije osuđuju kao ratni zločin.

Hamas optužuje Izrael za sabotažu primirja, procesa u kojem posreduju Katar i Egipat, te naziva SAD “očitim saučesnikom” jer su unaprijed upozoreni na napade. Netanyahu opravdava bombardovanje navodnim odbijanjem Hamasa da oslobodi taoce, iako posrednici u Kairu tvrde da su pregovori bili aktivni. Hamas tvrdi da je Netanyahu blokirao drugu fazu primirja, koja je trebala trajno okončati sukob. U međuvremenu, Izrael od početka mjeseca blokira humanitarnu pomoć, pogoršavajući nestašicu hrane, vode i medicinskih potrepština, dok bolnice izdaju hitne pozive za darivanje krvi.

Politički, Netanyahu je pod lupom. Kritičari tvrde da ofanzivom jača svoju vlast usred optužbi za korupciju i pritisaka krajnje desnih saveznika poput Bezalela Smotricha, koji se protivi primirju. Smotrich, koji zagovara okupaciju Gaze, prijetio je rušenjem vlade ako primirje napreduje, tvrdeći da Netanyahu ima obavezu uništenja Hamasa. SAD, unaprijed obaviještene, nude mlake pozive na suzdržanost dok podržavaju izraelsko “pravo na odbranu”, podrivajući tako svoju ulogu posrednika.

Porodice talaca su podijeljene. Većinski traže povratak pregovorima, bojeći se za živote svojih bližnjih, dok pro-Netanyahuov Tikva Forum podržava bombardovanje, insistirajući da samo sila oslobađa zarobljenike. Smotrich je to podržao, obećavajući “dovršetak zadatka” uništenja Hamasa.

UN zahtijevaju trenutni prekid nasilja, a EU izražavaju “duboku zabrinutost” zbog civilnih žrtava, no Izrael nastavlja nesmetano sa zločinima. Netanyahuova ovisnost o ultranacionalistima sugerira odbacivanje mira, favorizirajući vječni rat. Njegovi domaći problemi—pravne bitke i koalicijski pritisci—potvrda su Kissingerove rečenice kako Izrael nema vanjsku politiku, samo onu unutrašnju.

Ljudski gubici su ogromni Narod Gaze suočava se s nemilosrdnim bombardiranjem, raseljavanjem i oskudicom, bez kraja na vidiku. Netanyahuova strategija, uz nepokolebljivu podršku SAD-a, učvršćuje ciklus nasilja, rušeći nadu za oslobađanjem taoca i trajni mir, ostavljajući budućnost Gaze sumornom.