U Münchenu će ovog vikenda biti održana još jedna sigurnosna konferencija, na kojoj će prisustvovati više od šezdeset šefova država, najmanje dva puta toliko ministara odbrane i sigurnosti, te vodeći ljudi međunarodnih sigurnosnih organizacija. Ovogodišnji Minhenski samit dolazi u prijelomnom trenutku jer bi nakon njega trebalo biti jasnije u kojem će smjeru ići rat u Ukrajini, kakav će položaj i ulogu imati Sjevernoatlantski vojni savez i Evropa i šta će na sve reći Trumpova Amerika.  

U Minhen će doći ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, i to samo s jednim ciljem – nagovoriti američkog potpredsjednika Vancea da Amerikanci ne dignu ruke od Ukrajine, što bi bilo kobno za ovu istočnoevropsku državu, a zastrašujuće za ostatak Evrope. Eventualni sastanak s potpredsjednikom Vanceom za Zelenskog može biti vrlo neugodan, jer je ovaj jedan od najotvorenijih protivnika pomoći Ukrajini unutar Trumpovog užeg kruga. Na prošlogodišnjoj je konferenciji Vance, tada senator, odbio susret sa Zelenskim, a ranije je izjavio da ga ne zanima “šta se dešava s Ukrajinom, ni na jedan ni na drugi način“.

Zelenski se suočava s teškim izazovom jer bi, s obzirom na Trumpove ranije izjave i njegovu trenutnu retoriku, mogao dobiti vrlo nepovoljan odgovor. Realno je da od Amerikanaca dobije manje vojne pomoći i veći pritisak da popusti Putinu. Podsjećamo da je Trump više puta dovodio u pitanje nivo američke pomoći Ukrajini, tvrdeći da bi Evropa trebala plaćati više. Drugim riječima, Trump bi mogao natjerati Ukrajinu na pregovore s Rusijom, potencijalno forsirajući dogovor koji ide u korist Moskve.

Ali Zelenski zna da američku naklonost može pridobiti određenim ekonomskim ustupcima jer je Trump već pokazao interes za rijetke minerale, uranij i projekte obnove u Ukrajini. Ponudi li Zelenski unosne investicijske prilike za američke kompanije, to bi moglo  privući Trumpovu pažnju.

Američki je predsjednik javno pokazivao sklonost prema Vladimiru Putinu, što bi se moglo razumjeti upravo kao jedna vrsta ucjene i pritiska na ukrajinskog lidera da zemlju preda američkim korporacijama. A Zelenski ne smije riskirati jer, ako Sjedinjene Američke Države prekinu ili znatno smanje pomoć Ukrajini, Evropa sama neće moći popuniti tu prazninu.

“Postoje glasovi koji kažu da bi Evropa mogla ponuditi sigurnosne garancije bez Amerikanaca, i ja uvijek kažem – ne“, rekao je ukrajinski predsjednik tokom jednosatnog intervjua koji je za The Guardian dao u Kijevu. “Sigurnosne garancije bez Amerike nisu stvarne sigurnosne garancije“, dodao je.

Trump je više puta ponovio kako će zaustaviti rusku invaziju na Ukrajinu, ali nije otkrio kako to kani učiniti. Zelenski je rekao da je spreman pregovarati, ali da želi da Ukrajina to čini iz “pozicije snage“ te da će ponuditi američkim kompanijama unosne ugovore o obnovi i investicione povlastice kako bi pokušao pridobiti Trumpovu podršku.

“Oni koji nam pomažu da spasimo Ukrajinu imat će priliku da je obnove, zajedno sa svojim kompanijama i ukrajinskim firmama. O svemu tome spremni smo detaljno razgovarati“, rekao je Zelenski.

Zelenski u Münchenu također planira sastanke s drugim članovima Trumpovog tima, kao i s utjecajnim senatorima, ali “još nema datuma“ za sastanak s Trumpom, koji je prošlog vikenda izjavio da će se “vjerovatno“ sastati sa Zelenskim ove sedmice. Moguće je da bi ukrajinski predsjednik iz Münchena mogao letjeti pravo za Washington.

“Nadamo se da će naši timovi dogovoriti datum i plan sastanaka u SAD-u; čim to bude potvrđeno, mi smo spremni, ja sam spreman“, rekao je Zelenski.

S druge strane, Trump u prvi plan stavlja američki finansijski interes. U intervjuu za Fox News predsjednik je rekao da su Sjedinjene Američke Države u posljednjih nekoliko godina na Ukrajinu potrošile stotine milijardi dolara.

“Možda će sklopiti dogovor, možda neće, možda će jednog dana biti dio Rusije, možda neće, ali mi ćemo imati sav taj novac uložen tamo i rekao sam da ga želim nazad“, rekao je Trump.

Zbog toga je Zelenski, osim već poznatih poruka o geopolitičkim i moralnim rizicima dopuštanja ruskog trijumfa, dodao i nove – prilagođene američkom predsjedniku. Najznačajnija je ideja da će SAD imati prioritetni pristup ukrajinskim “rijetkim zemnim metalima“, što je izazvalo Trumpovo interesovanje dovoljno da o tome nekoliko puta govori u medijima.

Trump je jučer rekao da šalje američkog ministra finansija Scotta Bessenta u Ukrajinu, a Reuters je izvijestio da će se razgovarati o resursima rijetkih zemnih metala. Zelenski je rekao da je ovu ideju iznio Trumpu još u septembru, kada su se sreli u New Yorku, i da sada planira predstaviti “detaljniji plan“ o prilikama za američke kompanije, kako u obnovi Ukrajine nakon rata, tako i u eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa.

“Ukrajina ima najveće rezerve uranija i titanija u Evropi”, rekao je Zelenski, te dodao da “nije u interesu Sjedinjenih Američkih Država“ da ti resursi padnu u ruke Rusije i budu potencijalno podijeljeni sa Sjevernom Korejom, Kinom ili Iranom.

Ali postoji i finansijski motiv. “Ne govorimo samo o sigurnosti, već i o novcu… vrijedni prirodni resursi u koje našim partnerima možemo ponuditi prilike za investicije kakve ranije nisu postojale… Za nas će to stvoriti radna mjesta, za američke kompanije – profite.“

Naglasio je da je ključno za sigurnost Ukrajine da američka vojna podrška ostane nepromijenjena, dajući primjer američkih sistema PVO Patriot. “Samo nas Patriot može zaštititi od svih vrsta raketa, samo Patriot. Postoje i drugi (evropski) sistemi… ali oni ne mogu pružiti potpunu zaštitu… Dakle, čak i iz ovog malog primjera možete vidjeti da bez Amerike sigurnosne garancije ne mogu biti potpune“, rekao je ukrjainski predsjednik.

Nakon svega, očigledno je da će svoju sigurnost, ako i uspije, Ukrajina skupo platiti.