Ovo su prvi opći izbori održani prema predviđenom rasporedu još od 1988. godine, nakon decenija u kojima su vlade padale prije isteka četverogodišnjeg mandata. Prema posljednjim anketama koje su objavile tri glavne izraelske televizijske kuće, centristička stranka “Yashar”, koju predvodi Eisenkot, nalazi se u tijesnoj prednosti ispred Netanyahuovog “Likuda”.
Izraelci su u utorak počeli glasati na izborima na kojima se Netanyahuova desničarska koalicija sučeljava s centrističkom opozicijom koju predvodi bivši načelnik Generalštaba Gadi Eisenkot, pri čemu bi stranke koje predvode Palestinci mogle imati presudnu ulogu u podijeljenom parlamentu.
Prema podacima Centralne izborne komisije Izraela, više od 7,3 miliona ljudi ima pravo glasa za Kneset, koji broji 120 zastupnika. Biračka mjesta otvorena su u 7:00 sati po lokalnom vremenu, a zatvaranje je predviđeno za 22:00 sata.
Širom zemlje postavljeno je ukupno 12.018 biračkih mjesta i približno 18.000 glasačkih kutija, uz angažman oko 100.000 izbornih radnika. Za mjesta u parlamentu takmiči se 37 stranaka i izbornih lista.
Prema izraelskom sistemu proporcionalne zastupljenosti, stranke moraju osvojiti najmanje 3,25% važećih glasova kako bi ušle u parlament, dok je za formiranje vladajuće koalicije potrebna podrška najmanje 61 zastupnika.
Ovi izbori predstavljaju prvo opće glasanje u Izraelu nakon napada 7. oktobra 2023. godine i naknadne izraelske vojne ofanzive u Gazi, praćene sukobima s Libanom i Iranom.
Također, ovo su prvi opći izbori održani prema predviđenom rasporedu još od 1988. godine, nakon decenija u kojima su vlade padale prije isteka četverogodišnjeg mandata. Prema posljednjim anketama koje su objavile tri glavne izraelske televizijske kuće, centristička stranka “Yashar”, koju predvodi Eisenkot, nalazi se u tijesnoj prednosti ispred Netanyahuovog “Likuda”.
Predviđa se da će “Yashar” osvojiti između 22 i 23 poslanička mjesta, dok bi “Likud” mogao dobiti između 19 i 21. Za savez “Together” (Zajedno), koji predvode bivši premijer Naftali Bennett i Yair Lapid, prognozira se treće mjesto sa 14 ili 15 mandata.
Među ostalim opozicionim strankama su “Demokrate”, na čelu s bivšim generalom Yairom Golanom, te “Yisrael Beiteinu”, koju vodi bivši ministar odbrane Avigdor Lieberman.
Uprkos prednosti koja se predviđa za Eisenkotovu stranku, čini se da nijedna strana nije blizu osiguravanja parlamentarne većine. Prema sve tri ankete, Netanyahuov desničarski i vjerski blok osvojio bi 50 mandata, dok bi opozicioni blok mogao osigurati između 52 i 56. Za stranke koje predvode Palestinci prognozira se ukupno 14 do 16 mandata.
Ovi rezultati znače da oba vodeća kandidata očekuju teški koalicioni pregovori. Osvajanje najvećeg broja mandata ne znači automatski da će lider te stranke postati premijer.
Predsjednik Isaac Herzog obavit će konsultacije s izabranim strankama prije nego što mandat za sastavljanje vlade povjeri onom političaru za kojeg se procijeni da ima najveće šanse da osigura podršku većine.
Netanyahu (77) nastoji osvojiti još jedan mandat, nakon što je već proveo više od 18 godina na funkciji premijera, tokom tri različita perioda.
Njegova kampanja fokusirana je na nacionalnu sigurnost, ali se suočava s kritikama zbog propusta da spriječi napade od 7. oktobra, načina na koji je upravljao kasnijim sukobima, te protivljenja nezavisnoj istrazi o sigurnosnim propustima. Također mu se sudi po optužbama za korupciju, što on negira, a suočava se i s nalogom za hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Među njegovim potencijalnim partnerima nalaze se krajnje desničarske stranke koje predvode ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich – a koji podržavaju širenje ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i odbacuju palestinsku državnost – kao i ultraortodoksne stranke koje su na meti kritika zbog izuzeća od služenja vojnog roka.
Eisenkot (66), bivši načelnik Generalštaba koji se pridružio Netanyahuovoj vladi nacionalnog jedinstva nakon napada 7. oktobra, kasnije je napustio tu vladu zbog načina na koji je vođena ofanziva u Gazi.
U svojoj kampanji zalaže se za odgovornost vlasti i političku stabilnost, podržavajući službenu istragu o napadima, kao i okončanje izuzeća od služenja vojnog roka za ultraortodoksne muškarce.
Međutim, on se protivi potpuno suverenoj palestinskoj državi pod trenutnim uslovima i poziva na demontiranje vojnih kapaciteta i vladavine Hamasa u Gazi.
Zajednička lista i Ujedinjena arapska lista, poznata kao Ra'am, mogle bi održati ravnotežu moći ako nijedan glavni blok ne osigura 61 mjesto potrebno za vladu. Ankete predviđaju da će stranke osvojiti oko devet mjesta, odnosno između pet i sedam mjesta, ali podjele u opoziciji komplikuju napore da se osigura njihova podrška.
Ako ni Netanyahu ni Eisenkot ne uspiju okupiti većinu, produženi pregovori mogli bi ostaviti Netanyahua na mjestu vršioca dužnosti premijera i potencijalno pokrenuti nove izbore. Manje stranke koje se nalaze blizu izbornog praga od 3,25% mogle bi se pokazati odlučujućim jer one koje ga ne uspiju preći ne osvajaju mjesta.
Izlazne ankete se očekuju nakon završetka glasanja u utorak u 22 sata po lokalnom vremenu, a prvi rezultati trebali bi biti objavljeni tokom noći. Zvanični rezultati trebali bi biti objavljeni do 4. novembra, a koalicioni pregovori mogli bi trajati sedmicama.










