Izraelska vojska je saopćila da napadi u južnoj Siriji imaju za cilj potpunu demilitarizaciju pogranične zone uz Golansku visoravan, kao i “zaštitu druzijske manjine”. Međutim, druzijski lideri su odbacili izraelske tvrdnje i tražili međunarodnu, a ne izraelsku zaštitu.
Izrael je pokrenuo nove zračne napade na dvije susjedne zemlje – Siriju i Liban – gađajući vladine snage u južnoj Siriji i, kako navode izraelski zvaničnici, ciljeve povezane s Hezbolahom u istočnom Libanu.
U Siriji, napadi su pogodili snage lojalne privremenoj vladi koje su bile raspoređene u provinciji Suvejda, blizu izraelske granice. Sirijski državni mediji također su izvijestili o izraelskim napadima u susjednoj provinciji Deraa. Izraelska vojska tvrdi da su napadi na nekoliko tenkova u Suvejdi predstavljali “upozorenje” novoj administraciji u Damasku, čije slabljenje Izrael nastoji ostvariti kako bi očuvao svoju vojnu nadmoć u regiji.
U Libanu, izraelski avioni bombardirali su regiju doline Bekaa, pri čemu je prema izvještajima libanskih državnih medija ubijeno 12 ljudi, uključujući i civile u kampu za raseljena lica. Prema sigurnosnim izvorima koje navodi Reuters, pet poginulih bili su pripadnici Hezbolaha.
Izraelski ministar odbrane, Israel Katz, izjavio je da su napadi poslali “jasnu poruku” Hezbolahu, frakciji s kojom se Izrael decenijama sukobljava, uključujući i višestruke invazije na Liban.
Iako napadi na Siriju i Liban nisu bili međusobno koordinirani, predstavljaju dio šireg obrasca redovnih izraelskih napada na oružane snage širom regije – uključujući Palestinu, Iran i Jemen.
Privremena sirijska vlada prethodno je poslala trupe u Suvejdu kako bi zaustavila višednevne sukobe između Družina i Beduina. Ministar odbrane Sirije jučer je najavio primirje u većinski druzijskom gradu, naglašavajući da će vojska “reagirati samo na izvore vatre i na svaki pokušaj napada od strane nezakonitih grupa”.
Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da je u sukobima ubijeno više od 30, a ranjeno blizu 100 ljudi. Međutim, Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji tvrdi da je ubijeno najmanje 203 osobe – među njima 92 Druza, 93 pripadnika sigurnosnih snaga i 18 Beduina.
Opservatorija navodi da su sukobi počeli otmicom i pljačkom jednog prodavača povrća iz druzijske zajednice od strane naoružanih Beduina koji su uspostavili kontrolni punkt. Napetosti su eskalirale u talas osveta i otmica, a u sukobe su se navodno uključile i vladine snage, podržavajući Beduine.
U izvještajima iz Suvejdi navodi se i da su vladine snage izvršile “egzekuciju” nad 12 druzijskih civila. Na internetu su se pojavili videosnimci tijela deset civila u krvavoj odjeći, čija autentičnost nije mogla biti potvrđena.
Izraelska vojska je saopćila da napadi u južnoj Siriji imaju za cilj potpunu demilitarizaciju pogranične zone uz Golansku visoravan, kao i “zaštitu druzijske manjine”. Međutim, druzijski lideri su odbacili izraelske tvrdnje i tražili međunarodnu, a ne izraelsku zaštitu.
Vjerski poglavar Druzâ u Suvejdi, šeik Hikmat al-Hidžri, odbacio je prisustvo sigurnosnih snaga u provinciji i pozvao na intervenciju međunarodne zajednice.
Sirijske manjine, uključujući hrišćane, Alavite, šiite i Kurde, sumnjičave su prema novoj, sunitski vođenoj privremenoj vladi, koja je došla na vlast nakon pada režima Bashara al-Asada. Tokom 13 godina dugog građanskog rata, bivši režim je često manipulisao sektaškim podjelama kako bi se održao na vlasti. Iako je Asad svrgnut, prva faza nove administracije također je obilježena sektaškim nasiljem.
Zamjenica specijalnog izaslanika UN-a za Siriju, Najat Ročdi, poručila je da sukobi u Suvejdi “jasno pokazuju hitnu potrebu za istinskim uključivanjem, izgradnjom povjerenja i političkim dijalogom koji će omogućiti kredibilnu i inkluzivnu tranziciju u Siriji”.
Izrael je u decembru zauzeo tampon zonu pod nadzorom UN-a na sirijskoj teritoriji uz Golansku visoravan, koju drži pod okupacijom. Od tada je lansirao stotine zračnih napada na sirijske vojne ciljeve. Iako mnogi Druzi ne žele izraelsku intervenciju, dio njihove zajednice ostaje oprezan prema novim vlastima u Damasku.
Privremeni predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa izjavio je da njegova vlada ne želi sukob s Izraelom, fokusirajući se na obnovu razorene zemlje. Ipak, regionalna nestabilnost i strana miješanja prijete da dodatno pogoršaju stanje u već krhkoj Siriji.
(The Guardian)
