U posljednjem broju časopisa „Društvene i humanističke studije“ kojeg izdaje Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, autorice Ana Debeljuh Giudici i Ivana Paula Gortan-Carlin donose sistematičan i terenski utemeljen pregled bošnjačkih kulturno-umjetničkih društava u Istri. Polazeći od podatka da u Istarskoj županiji, prema popisu iz 2021. godine, živi 4.838 Bošnjaka, rad mapira djelovanje sedam aktivnih društava, od Pule do Buzeta, analizirajući njihove kulturne aktivnosti, repertoare i oblike očuvanja tradicije

Kada se ljeti, dok sunce polako uranja u Jadran, s nekog od istarskih trgova začuju sjetni tonovi harmonike i glas koji pjeva o „pustoj Bosni“, to više nikome na poluotoku nije strano. Taj zvuk, dubok i emotivan, postao je dio istarskog kolorita jednako kao i zvuk roženica ili miris tartufa. Bošnjaci u Istri više nisu gosti, oni su njezini graditelji, njezini rudari, njezini umjetnici i, iznad svega, njezini sugrađani koji već decenijama tkaju neraskidivu vezu između dvije domovine.

Danas bošnjačka manjina u Istri broji na hiljade duša. Iako čine tek dio istarskog mozaika, njihova je prisutnost u javnom i kulturnom životu regije toliko snažna da se čini kao da su tu oduvijek. Istra im je pružila ekonomsku stabilnost, ali i ono važnije, najprikladniji prostor za suživot u kojem se identitet ne mora skrivati da bi se opstalo.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Istarska županija ima ukupno 195.794 stanovnika, od čega oko 75 posto čine Hrvati, dok preostalih 25 posto otpada na pripadnike drugih etničkih zajednica, Talijane, Srbe, Bošnjake, Albance, Slovence, Rome i ostale. Bošnjaci, kojih je evidentirano 4.838, predstavljaju jednu od brojčano značajnijih manjinskih skupina u Istri.

Njihov kulturni život organiziran je kroz sedam aktivnih kulturno-umjetničkih društava: KUD Bosna (Pula), KUD Bosanski behar (Pula), BKUD Vodnjan (Vodnjan), KUD Đulistan (Labin), BKUD Kršanski ljiljani (Kršan), FS Buzetski biseri (Buzet) i Nacionalnu zajednicu Bošnjaka Istre – Istarske gondže (Pula), najstariju među njima, koja na istarskom području djeluje već dvadeset i pet godina.

Historija bošnjačkog prisustva u Istri priča je o radu, znoju i ustrajnosti. Sve je počelo krajem 1940-ih i početkom 1950-ih godina, kada su prvi valovi doseljenika stizali iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Privučeni obećanjem o sigurnom poslu, ti su mladići postali srce istarskog rudarstva na Labinštini. U mračnim oknima rudnika, hiljadama metara ispod površine zemlje, kovala se prva čvrsta veza. Labinski rudari bošnjačkih korijena nisu donijeli samo snagu svojih ruku, već i specifičan duh zajedništva koji se u rudniku ne dijeli po naciji, već po drugarstvu.

Dok je Labinština mirisala na ugljen, Pula je mirisala na more i željezo pulskog brodogradilišta Uljanik, gdje su Bošnjaci činili okosnicu radne snage u poslijeratnoj obnovi. Kasnije, tokom šezdesetih godina, val se proširio prema turističkom sjeveru, Poreču, Umagu i Rovinju. Bošnjaci su gradili hotele i infrastrukturu, polako se transformirajući iz privremenih radnika u stalne stanovnike koji u Istri podižu porodice i rađaju djecu.

Identitet Bošnjaka je tokom historije bio višestruko podložan različitim političkim i društvenim procesima imenovanja. Analize Peternela i Škiljana (2016) prikazuju oblikovanje bošnjačkog identiteta na prostoru Istre i Hrvatske kroz društvenu i političku transformaciju tokom koje su se mijenjali nazivi i kategorije identifikacije, od srednjovjekovnog pojma „Bošnjanin“, preko etničke oznake „Musliman“ u doba socijalističke Jugoslavije, do savremenog nacionalnog imena „Bošnjak“. Kompletan uvid daju Pokos i Hasanbegović (2014), koji ukazuju na kompleksnost i višeslojnost procesa identifikacije u službenim statistikama i svakodnevnom životu (Bošnjaci, Muslimani, Hrvati muslimani).

Danas, kada prošetate Pulom, ne možete zaobići rad udruženja koja su postala pravi čuvari duše. Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre, s tradicijom dugom četvrt stoljeća, prednjači u ovom očuvanju. Njihov hor „Istarske gondže“, čije ime u prijevodu simbolično znači „pupoljak ruže“, prepoznatljiva je slika sevdalinke na Jadranu.

Jedan je od najznačajnijih događaja koji organiziraju je Festival bošnjačke kulture u Istri, koji se se 2025. godine održava 19. put, s brojnim manifestacijama na gradskim trgovima u općinama u kojima djeluju. Osim toga, Nacionalna zajednica organizira i znanstvene skupove, okrugle stolove, simpozije i izložbe fotografija te izdaje knjige posvećene kulturnoj baštini Bošnjaka u Istri, čime pridonosi očuvanju i dokumentiranju povijesti i tradicije bošnjačke manjine. Osnivanje zbora pokrenuli su predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre Senad Pršić i tajnica Mirela Čaušević.

Pula skriva još jedan biser, recitatorsku skupinu „Bosanski behar“. Pod budnim okom profesorice Emine Kahrimanović, mlade djevojke oživljavaju stihove Branka Ćopića i Muse Ćazima Ćatića. One ne recituju samo klasike; one ih modernizuju, dajući likovima poput Hasanaginice glas koji razumije današnja generacija, povezujući prošlost s izazovima savremenog doba.

Bošnjačka nacionalna zajednica grada Pule osnovana je 2011. godine kako bi bolje odgovorila na potrebe bošnjačke zajednice u Puli. Iako je u to vrijeme već postojala Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre, osnivanje zasebne zajednice u Puli omogućilo je veći pristup i angažman širemu krugu ljudi. Primarna je djelatnost te zajednice usmjerena na razvoj i afirmaciju bošnjačkoga etničkog identiteta kroz kulturne, obrazovne i društvene aktivnosti. Zajednica aktivno sudjeluje u očuvanju i promicanju bošnjačke kulture, običaja i jezika te razvija suradnju u multikulturnome okruženju Pule i Istre.

KUD-ovi poput „Bosne“ iz Pule ili „Đulistana“ iz Labina danas su mjesta gdje se tradicija istinski živi. U pulskoj „Bosni“, koja okuplja stotinjak članova, mlade generacije uče prve korake tradicionalnih igara, nerijetko osvajajući nagrade čak i na velikim festivalima u Turskoj. S druge strane, labinski „Đulistan“ postao je simbol otvorenosti, u njemu uz Bošnjake plešu i pripadnici drugih naroda, dokazujući da kultura ne poznaje granice ako je srce otvoreno.

Posebno je dirljiv trud malih zajednica. U Kršanu, podno Učke, „Kršanski ljiljani“ fokusiraju se na ono najvrednije, djecu. Kroz saradnju sa sarajevskim koreografima, oni na istarske pozornice donose „Igre iz Podrinja“ i „Igre iz okolice Jajca“, čuvajući autentičnost koraka svojih predaka.

Trenutno imaju dvadeset i pet aktivnih plesača i oko pedeset članova. Prvi je i aktuelni predsjednik društva Esad Čolić, istaknuti aktivist iz Kršana, a zamjenica mu je Albina Silahić. Njegovo mu je prethodno iskustvo u radu, na probama i nastupima s Kulturno-umjetničkim društvom „Bosna“ omogućilo da brzo i učinkovito izgradi potrebne temelje za uspješno funkcioniranje „Kršanskih ljiljana“. Njegov doprinos i angažman pomogli su društvu da kvalitetno djeluje te da postane prepoznatljivo po svojim nastupima i organizaciji kulturnih događanja u zajednici.

Sličnu priču pričaju i „Buzetski biseri“, koji su 2021. godine dobili i zvanično priznanje Grada Buzeta za doprinos multikulturalnosti. U tom istom Buzetu, od 2016. godine djeluje i Bošnjačka knjižnica, koja je više od mjesta za knjige, ona je centar okupljanja i pismenosti.

Folklorna skupina „Buzetski biseri“ utemeljena je 2008. godine kao sekcija Bošnjačke nacionalne zajednice Buzeta. U istoj strukturi djeluju folklorna, glazbena i dramsko recitatorska skupina. Društvo okuplja oko pedeset članova, od kojih je trideset i pet aktivnih plesača, pjevača i recitatora. Njihov je prvi javni nastup održan 2009. godine na Smotri kulturnoga stvaralaštva Bošnjaka u Dubrovniku, nakon čega su redovito sudjelovali na festivalima i smotrama diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Među najpoznatijim su im koreografijama Bošnjačke svadbene igre i Konjičko kolo, dok pjevačka sekcija posebnu pozornost posvećuje očuvanju bosanske sevdalinke i starih napjeva. Bošnjačka nacionalna zajednica Buzet organizira dvije važne tradicionalne manifestacije: Dane bošnjačke kulture, koji su 2024. godine obilježili 17. izdanje, i Običaje staroga zavičaja Bošnjaka, koji su 2025. godine održani treći put.

Voditeljica je folklorne skupine Tatjana Muratagić, autorica najizvođenijih koreografija. Bila je prva predsjednica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Buzeta i ostala je na toj funkciji do 2019. godine. Zamjenica voditeljice folklorne skupine je Ernesa Mustafić. Uz folklorno stvaralaštvo, članovi skupine aktivni su i u muzičkom stvaralaštvu pod mentorstvom dirigentice Medine Arnautović i Mije Alkić, gitaristice iz Bihaća. Posebno se ističe članica skupine harmonikašica Vanessa Alkić, ujedno i učenica Srednje glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova

Kulturni život zajednice svoj vrhunac dostiže na manifestacijama poput „Festivala bošnjačke kulture“ i „Bošnjačkog sijela“. To su trenuci kada gradski trgovi zamirišu na tradicionalnu kuhinju, a izložbe rukotvorina podsjete na vještine koje su se nekada prenosile s koljena na koljeno. No, iza tog šarenila krije se ogroman trud. Cijeli ovaj svijet počiva na leđima volontera i entuzijasta. Često su upravo roditelji ti koji šiju nošnje i finansiraju putovanja kako bi njihova djeca ponosno stala na scenu u Sarajevu, Ohridu ili Pragu.

Bošnjačko društvo u Vodnjanu organiziralo je i konstituiralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine, Bošnjačku nacionalnu zajednicu i KUD Vodnjan. Cilj im je održanje, promidžba i afirmacija bošnjačkoga identiteta, vjerskih i kulturnih obilježja te okupljanje mladih naraštaja radi angažmana u društvenoj zajednici. Šejla Piragić, bivša predsjednica Bošnjačke nacionalne zajednice Vodnjana, godinama je vrlo uspješno umrežavala Bošnjake iz drugih istarskih općina i gradova.

U afirmiranju bošnjačkih vrijednosti u Vodnjanu posebno su se istakli Rusmir Bošnjaković i Fahrija Gibić te ispred Bošnjačkoga kulturnog društva Vodnjan Bilal Pekarić. Bošnjačko kulturno-umjetničko društvo osnovano je 2012. godine s ciljem održanja, promidžbe i afirmacije bošnjačkoga kulturnog i folklornog stvaralaštva u njegovanju tradicija matične domovine Bosne i Hercegovine.

Društvo ima četrdeset i pet članova podijeljenih u dvije skupine. Mlađe plesače vodi Mihajla Pekarić, a starije plesače Almir Bektić. Nastupili su više od sedamdeset puta diljem Istre i Hrvatske te su vrlo aktivni na smotrama i festivalima folklornoga stvaralaštva.

Kulturno-umjetničko društvo „Đulistan“ izvorno je nastalo nakon što je grupa plesača odlučila izdvojiti se iz KUD-a „Bosna“ i osnovati vlastito društvo. KUD „Đulistan“ osnovan je 14. februara 2013. godine s ciljem očuvanja i promicanja tradicijskih igara, pjesama, napjeva i običaja Bošnjaka. Društvo njeguje izvornu kulturnu baštinu Bošnjaka kroz plesne i glazbene koreografije koje se pažljivo uvježbavaju pod stručnim vodstvom. Društvo je otvoreno za sve, pa tako u njemu ne sudjeluju samo pripadnici bošnjačke već i članovi drugih nacionalnih skupina. Društvo okuplja oko četrdeset članova, od kojih je dvadeset plesača, a kroz godine su djelovali mnogi članovi različitih dobnih skupina. Predsjednica je društva Mirela Karić, a potpredsjednica Ervada Hevešević.

Kroz svoje djelovanje bošnjačka društva organiziraju različite kulturne manifestacije, uključujući folklorne nastupe, edukacijske radionice, seminare te međunarodne razmjene i festivale. Posebno se ističe Festival bošnjačke kulture u Istri, koji svake godine okuplja brojne posjetitelje. Taj festival nije važan samo za očuvanje identiteta Bošnjaka u Istri već i za razvoj interkulturalnoga dijaloga jer okuplja pripadnike različitih etničkih zajednica iz zemalja regije.

Bošnjaci u Istri dostojanstveno čuvaju i sjećanje na teške trenutke. Komemoracija Genocida u Srebrenici, koja se svake godine održava u julu, također je važan događaj za bošnjačku manjinu u Istri. Ona služi kao podsjetnik na tragediju iz 1995. godine i pruža priliku za odavanje počasti žrtvama genocida, ali i za jačanje svijesti o važnosti suočavanja s prošlošću. Osim festivala i komemoracija, važna je i manifestacija Bošnjačko sijelo, koja okuplja Bošnjake iz Istre i šire regije i pruža im priliku za predstavljanje bošnjačkih običaja kroz folklorne nastupe, izložbe rukotvorina i kulinarske prezentacije tradicionalnih bošnjačkih jela.

Unatoč mnogim pozitivnim aspektima svoga rada, bošnjačka se društva u Istri suočavaju s finansijskim izazovima. Održavanje manifestacija i edukativnih programa često zahtijeva velik angažman volontera, a sredstva su ograničena. Ipak, podrška Savjeta za nacionalne manjine, lokalnih vlasti i Istarske županije, koja je poznata po promicanju multikulturalnosti, omogućava da ova društva opstanu i nastave provoditi svoje aktivnosti.

Bošnjaci u Istri danas su simbol uspješne integracije koja nikada nije značila gubitak sebe. Istarska županija, prepoznavši bogatstvo koje donose, postala je partner u očuvanju njihovog identiteta. Dokle god se u Puli, Vodnjanu, Buzetu ili Labinu čuje zvuk sevdaha i vidi mladost u narodnim nošnjama, Istra će ostati ono što najbolje zna biti, prostor istinskog susreta i ljudske topline. Bosanska duša i istarski kamen odavno su se prepoznali i zavoljeli, stvarajući dom u kojem ima mjesta za sve.