Hadži Danuš hanuma je živjela u 18. vijeku. Znamo da se je od sredstava iz njenog vakufa, pored džamije, u Bijelom Polju izgradila i medresa, kao i imaret (narodna kuhinja) za siromašne. Za izdržavanje ove tri institucije uvakufila je 15 dućana u Bijelom Polju. Vakuf je postojao sve do 1941. godine do kada imamo finansijske izvještaje o njegovom poslovanju, upraviteljima, popravkama i slično.

Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje (Crna Gora) donio je odluku da se tokom mjeseci jula i augusta džuma-namaz klanja i na ostacima Hadži Danuš hanumine džamije u Bijelom Polju.

Ova odluka predstavlja izraz trajne brige za očuvanje naše vjerske, kulturne i historijske baštine, kao i želje da se ukaže na značaj jednog od najvrijednijih islamskih spomenika u ovom gradu.

Pozvali su sve vjernike da svojim prisustvom uveličaju džuma-namaze koji će se organizovati na ovom historijskom lokalitetu, uz dovu Uzvišenom Allahu da omogući očuvanje i obnovu ovog vrijednog vakufa za buduće generacije.

Prije četiri godine ostaci Hadži Danuš hanumine džamije pronađeni su sasvim slučajno kada su radnici izvodeći građevinske radove naišli na tablu od česme koju je njen vakif Abdi-paša podigao 1771. godine. Kako su radovi odmicali, počeli su se ukazivati ostaci Bijelog Polja iz osmanskog perioda, a između ostalog i Hadži Danuš hanumine džamije, izgrađene u 18.vijeku. Ova džamija je teško oštećena u savezničkom bombardovanju grada 1944. godine. Iako se ovo dogodilo prije 78 godina, još uvijek postoje živi svjedoci tog događaja u kojem je stradalo jako puno nedužnih civila.

Ipak, smrtnu presudu džamiji donijeće nove komunističke vlasti odlukom da se izgradi gradski trg, a ostaci džamije zatrpaju.

Hadži Danuš hanuma je živjela u 18. vijeku. Znamo da se je od sredstava iz njenog vakufa, pored džamije, u Bijelom Polju izgradila i medresa, kao i imaret (narodna kuhinja) za siromašne. Za izdržavanje ove tri institucije uvakufila je 15 dućana u Bijelom Polju. Vakuf je postojao sve do 1941. godine do kada imamo finansijske izvještaje o njegovom poslovanju, upraviteljima, popravkama i slično.

Ali, ime ove dobrotvorke u narodu je najviše opstalo kroz džamiju koja je po njoj ponijela ime. Ne zna se zapravo da li je sama džamija njena zadužbina, ali je nesporno da je bila dio njenog vakufa i da se iz tih sredstava finansiralo održavanje i popravka džamije i harema, kao i plate imamu i mujezinu džamije. Ipak, bila je to jedina džamija u Crnoj Gori koja je nosila ime po ženi i jedna od tri na cijelom prostoru bivše Jugoslavije koje su nazvane po ženama (Valide sultanije u Sjenici i Esme sultanije u Jajcu).

O tome ko je bila Hadži Danuš hanuma, nema pouzdanih podataka. Možda je bila kćerka nekog bogatog bjelopoljskog bega ili njegova udovica, to možemo samo nagađati. Jedno je sigurno, ona je dala nemjrljiv doprinos urbanom razvoju Bijelog Polja.