Izjava Željane Zovko predstavlja vrhunac političke drskosti i dezinformisanja. Evropski parlament, kao tijelo koje zastupa građane EU, nikada nije usvojio, pa čak ni ozbiljno raspravljao o formiranju trećeg etničkog entiteta u BiH. Naprotiv, sve relevantne rezolucije ovog tijela naglašavaju potrebu za funkcionalnom, građanskom i decentralizovanom državom zasnovanom na vladavini prava, a ne na daljnjim etno-teritorijalnim podjelama koje bi zemlju odvele direktno u aparthejd

Protekli vikend u Zagrebu, u organizaciji ultrakonzervativnih udruženja Vigilare i Ordo Iuris, uz asistenciju američkog think tanka Heritage Foundation, poslužio je kao scenografija za povratak jedne od najmalignijih ideja u postdejtonskom političkom prostoru, teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine po etničkim šavovima. Skup pod nazivom „TradFest“ na trenutke je više podsjećao na ratne štabove iz ranih devedesetih nego na akademsku raspravu o konzervativnim vrijednostima. Centralna tačka bio je panel pod nazivom „BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta“.

Ivan Pepić sa Sveučilišta odbrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ predstavio je model po kojem bi se Bosna i Hercegovina podijelila na tri etničke republike i Brčko distrikt. Prikazana mapa tzv. „Croat Republic“ nije bila ništa drugo do pokušaj oživljavanja neuspjelih ratnih ciljeva, upakovan u savremeni pseudoznanstveni diskurs. Reakcije koje su uslijedile u Sarajevu bile su opravdano oštre, pa se o tome povela u klupama i hodnicima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Reakcije bošnjačkih političkih predstavnika na zagrebački skup bile su jedinstvene u osudi, definišući događaj kao direktan nasrtaj na ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke manjine u Saboru Hrvatske, bio je najglasniji i dan prije održavanja skupa upozorio je na opasno prenošenje „Dodikove retorike“ u Zagreb.

S druge strane. Marina Pendeš, zastupnica HDZ-a BiH, ne samo da je stala u odbranu skupa, već je otvoreno izjavila da joj se „prikazana mapa sviđa“. Pendeš je pokušala relativizirati suštinu panela tvrdeći da mapa zorno prikazuje etničko čišćenje nad Hrvatima od 1991. godine. Međutim, takva argumentacija pati od dubokog logičkog deficita: ako mapa prikazuje poraznu demografsku sliku proizašlu iz etničkog čišćenja, zašto se ista mapa nudi kao rješenje za budući „treći entitet“? Ovakva retorika nije usmjerena ka rješavanju statusa naroda, već ka cementiranju stanja nastalog silom, uz opasan dodatak teritorijalnih aspiracija koje direktno udaraju na ustavni poredak države.

Dok je Pendeš na domaćem terenu branila vizuelni identitet nove podjele, europarlamentarka Željana Zovko preuzela je na sebe ulogu „prevodioca“ ovih opasnih ideja na briselski jezik. Zovko je na društvenim mrežama iznijela tvrdnju koja se kosi sa svim dostupnim činjenicama: da je federalni model koji podrazumijeva treći entitet „legitiman i priznat rezolucijama Evropskog parlamenta“.

Ova izjava predstavlja vrhunac političke drskosti i dezinformisanja. Evropski parlament, kao tijelo koje zastupa građane EU, nikada nije usvojio, pa čak ni ozbiljno raspravljao o formiranju trećeg etničkog entiteta u BiH. Naprotiv, sve relevantne rezolucije ovog tijela naglašavaju potrebu za funkcionalnom, građanskom i decentralizovanom državom zasnovanom na vladavini prava, a ne na daljnjim etno-teritorijalnim podjelama koje bi zemlju odvele direktno u aparthejd.

Zovko svjesno koristi svoj mandat u Briselu kako bi domaćoj javnosti plasirala falsifikovane certifikate legitimiteta za ideje koje su u samoj suštini antievropske. Ovakvi istupi nisu plod neznanja, već promišljen pokušaj da se radikalne ideje, poput onih iznesenih na zagrebačkom konzervativnom skupu, predstave kao dio „evropskog puta“. Dok se zaklinje u evropske vrijednosti, zastupnica Zovko brani skup na kojem se BiH etiketira kao „neuspjela država“, što je narativ koji do u milimetar odgovara onome koji već godinama forsira Milorad Dodik u svojim secesionističkim pohodima.

Kruna dezinformacionog twitter pohoda Željane Zovko ticala se blokade ključnih reformskih zakona. Ona je ustvrdila kako „bošnjački političari uporno blokiraju“ Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH, što će Bosnu i Hercegovinu koštati 400 miliona eura gubitaka iz fondova EU. Međutim, uvid u realnost na terenu pokazuje sasvim suprotnu sliku.

Jedini stvarni i uporni kočničar ovih zakona je SNSD Milorada Dodika. Koristeći mehanizam rušenja kvoruma u Domu naroda, Dodikovi delegati drže cijelu zemlju kao taoca svojih političkih ucjena. No, prava ironija leži u ulozi HDZ-a BiH, stranke kojoj pripadaju i Zovko i Pendeš. Delegati HDZ-a su u više navrata, sinhronizirano sa SNSD-om ili rušili kvorum ili glasali protiv onoga što Brisel traži, čime su direktno doprinijeli zastoju na putu ka EU.

Okriviti drugu stranu za blokade koje sami provode ili podržavaju predstavlja vrhunac licemjerja. Dok Zovko u javnosti izražava „zabrinutost“ zbog gubitka miliona eura, njene stranačke kolege u parlamentarnim klupama osiguravaju da ti zakoni nikada ne ugledaju svjetlo dana, uslovljavajući ih rješavanjem pitanja koja su isključivo u stranačkom interesu, poput Izbornog zakona po mjeri Dragana Čovića.

Stvarni problem Bosne i Hercegovine nije to što je ona „neuspjela država“, već to što je ona država pod opsadom onih koji sjede u njenim najvišim institucijama dok maštaju o njenom preustroju u ekskluzivne etničke feude. Njihov cilj je održavanje stanja stalne krize, u kojoj će se Bosna i Hercegovina stalno prikazivati kao nefunkcionalna, kako bi se na kraju kao „jedino logično“ rješenje ponudila finalna etnička podjela.